Hrvatska je u Europskoj Uniji, uvela je euro kao službenu valutu i uključena je u Schengen, najveći svjetski prostor bez granica. Sve je to mamac za brojne strance koji žele živjeti i raditi u Hrvatskoj.
Naime, u Hrvatsku se prošle godine doselilo skoro 58.000 ljudi, što jer ekordan broj useljenika u našu zemlju otkako se vode podaci.
Podaci DZS-a tako otkrivaju da je u Hrvatsku lani najviše došlo Ukrajinaca, 11.121. To je 19,3 posto stranaca koji su u 2022. godini doselili u našu zemlju, što znači da je svaki peti doseljenik lani bio iz Ukrajine.
Pretpostavlja se da će dobar dio Ukrajinaca i ostati doživotno u Hrvatskoj.
Dolazak značajnog broja Ukrajinaca bacio je doseljenike iz BiH, koji su donedavno dominirali među useljenicima u Hrvatsku, u drugi plan. Prošle je godine, naime, u Hrvatsku doselilo 6949 nositelja putovnica BiH. To je više nego godinu ranije, ali ipak manje nego prethodnih godina, kada je iz BiH u Hrvatsku svake godine doseljavalo znatno više ljudi, piše Euractiv.
Gledano pojedinačno po državama, na trećem mjestu po broju useljenika u Hrvatsku u prošloj su godini bili državljani Srbije. Podaci državne statistike, naime, pokazuju da je u Hrvatsku lani doselilo 3948 nositelja srpskih putovnica. To je više nego u 2021. godini.
Demograf Anđelko Akrap za Euractiv kaže da razloge sve većeg useljavanja iz Srbije ne treba tražiti samo u uvozu radne snage iz te susjedne zemlje, nego i u tome što mnogi etnički Srbi koji su tijekom 90-ih napustili Hrvatsku, kao i njihovi potomci, traže hrvatske dokumente. Hrvatska putovnica, naime, omogućuje lakše putovanje svijetom, budući da njenim nositeljima ne trebaju vize za najveći broj zemalja, pa je svakako i to jedan od razloga zašto mnogi u Srbiji traže hrvatske dokumente, objašnjava naš sugovornik.
U prošloj je godini porastao i broj useljenika s Kosova, kojih je registrirano 2258. Godinu ranije bilo ih je oko 400 manje. Povećanje broja Kosovara koji su doselili u Hrvatsku može se objasniti ponajprije uvozom radne snage.
Isti razlog stoji i iza povećanja broja državljana Sjeverne Makedonije koji su lani doselili u Hrvatsku. Takvih je u 2022. bilo, prema podacima DZS-a, 1578, što je oko 500 više nego godinu ranije.
I iz Albanije je lani povećan broj useljenika u Hrvatsku. Prema podacima DZS-a, prošle je godine u Hrvatsku doselilo 1131 nositelja albanskih putovnica, stotinjak više nego godinu ranije. I u njihovu slučaju vjerojatno se radi o ekonomskim migrantima.
Zanimljivo je da je prošle godine nastavljen trend rasta broja useljenika u Hrvatsku iz ostalih članica Europske unije. Prošle ih je godine, naime, u Hrvatsku doselilo 5167. Još 2018. godine, broj useljenika iz ostalih članica Unije u Hrvatsku bio je zanemariv i godišnje se kretao oko brojke od 2000.
Među doseljenicima iz EU lani je najviše bilo nositelja njemačkih putovnica, 1407. Slijede Slovenci, kojih se lani u Hrvatsku doselilo 727, te Talijani, kojih se u 2022. doselilo 590. Na četvrtom mjestu su Austrijanci kojih se lani 306 doselilo u Hrvatsku.
U Hrvatsku je doselilo čak 11.874 državljana azijskih zemalja. Samo godinu ranije bilo ih je gotovo tri puta manje - 4358.
Iz afričkih zemalja, primjerice, lani je u Hrvatsku doselilo ukupno 675 ljudi. To je znatno više nego godinu ranije!
Iz Sjeverne i Srednje Amerike u Hrvatsku je lani doselilo 343 ljudi, iz Južne Amerike 304, a iz Australije i Oceanije 65...