Počinje nam polako svitati da bi Putin mogao i pobijediti u Ukrajini, što bi rezultiralo katastrofom, tvrdi vanjskopolitički komentator "Guardiana" Simon Tisdall. Čime to potkrepljuje?
Na početku svoje analize primjećuje zabrinjavajuću neusklađenost. Dok je u New Yorku glavni tajnik UN-a António Guterres ukazivao na očajnički potrebnu inicijativu za zaustavljanje rata u Ukrajini, britanski premijer Boris Johnson ne vidi nikakve mogućnosti da se u ovom trenutku išta postigne pregovorima. Šef UN-a, otkrio je njegov glasnogovornik, predlaže hitne, osobne razgovore s Vladimirom Putinom u Moskvi i Volodimirom Zelenskim u Kijevu, donosi Slobodna Dalmacija.
Za to vrijeme Johnson o Putinu govori kao "nepovjerljivom reptilu": "Stvarno ne vidim kako Ukrajinci mogu tek tako pristupiti pregovorima s njim. Kako možeš pregovarati s krokodilom dok ti je noga u njegovim raljama?", retorički se upitao Johnson.
Nedostatak koordinacije
To, smatra "Guardianov" analitičar, ukazuje na nedostatak koordinacije između šefa UN-a i stalnog člana Vijeća sigurnosti UN-a o tome kako najbolje postupiti. Također naglašava širi problem: različite, ponekad suprotstavljene, povremeno sebične pristupi ovoj krizi zapadnih čelnika dok "trube" o svom jedinstvu u ovom slučaju.
Gnjev u zapadnim zemljama izazvan Putinovom invazijom 24. veljače počinje blijedjeti, kaže Tisdsall, a isto tako i nalet optimizma koji je uslijedio nakon uspjeha Ukrajine u odbijanju ruskog napredovanja oko Kijeva. Sada, dok Moskva započinje ogromnu, puzajuću ofenzivu na istoku, raste zabrinutost da ovaj sukob nema skorog kraja i da bi ogromna ekonomska i ljudska šteta zbog njega mogla biti trajna i – globalna. Velika Britanija i NATO, najavio je Johnson, samo će "nastaviti sa strategijom" uvođenja sankcija Rusiji i isporuke oružja Kijevu:
"Johnson podržava slobodnu, neovisnu Ukrajinu, ali čini se da mu, kao i drugim čelnicima saveza, nedostaje promišljen, dugoročni plan za postizanje toga. Što ako ukrajinske snage počnu gubiti? Što ako je zemlja podijeljena ili se bliži kolapsu? Cijena neuspjeha – prava cijena Putinove pobjede – mogla bi biti zapanjujuća. To je potencijalno nepodnošljivo – kako za nestabilne zapadne demokracije, tako i za siromašnije zemlje, opterećene istodobnim postpandemijskim sigurnosnim, energetskim, prehrambenim, inflacijskim i klimatskim krizama.
Ipak, zbog kratkovidnog vlastitog interesa oko pitanja poput uvoza ruske nafte i plina, te iz straha od šire eskalacije, zapadni čelnici odustaju od teških izbora koji bi mogli osigurati opstanak Ukrajine i pomoći u ublažavanju takvih posljedica. Prošli tjedan pružio je tmuran uvid u budućnost koja predstoji ako Putin bude sposoban nastaviti nekažnjeno voditi rat, počiniti još gnusnije zločine, zaprijetiti nuklearnim i kemijskim oružjem i zapravo poništiti Povelju UN-a", piše "Guardianov" komentator i podsjeća:
Neviđena egzistencijalna ugroza
"Međunarodni monetarni fond predviđa jačanje gospodarske nejednakosti u svijetu, rast duga i socijalne nemire. David Malpass, čelnik Svjetske banke, rekao je da se nazire neviđena egzistencijalna ugroza, uz procijenjenjeni porast cijena hrane od 37% uzrokovan ratnim poremećajem u opskrbi, koji bi gurnuo milijune u siromaštvo, uz snažan rast gladi, i nedostupnost odgovarajućeg obrazovanja i zdravstvene skrbi za najsiromašnije. Više od pet milijuna ljudi pobjeglo je iz Ukrajine u dva mjeseca, a slijedit će ih još više, što će pogoršati međunarodnu migrantsku krizu. U istočnoj Africi pogođenoj sušom, Svjetski program za hranu očekuje da bi se 20 milijuna ljudi moglo suočiti s glađu ove godine.
Putinov rat, istina, nije izazvao sušu, ali UN upozorava da bi on mogao naštetiti naporima za smanjenje globalnog zagrijavanja, čime bi se potaknulo daljnje raseljavanje i prisilne migracije. Širi, negativni politički utjecaj rata, bude li eskalirao i potrajao, gotovo je nesaglediv. Budućnost UN-a kao autoritativnog globalnog foruma, zakonodavca i mirovnjaka je ugrožena, kao što je više od 200 bivših dužnosnika upozorilo Guterresa prošlog tjedna.
Ugrožen je i kredibilitet Međunarodnog suda pravde, kojeg je Putin prezreo, jednako kao i cijeli sustav procesuiranja ratnih zločina. U smislu demokratskih normi i ljudskih prava, potpuno ili djelomično pokoravanje Ukrajine značilo bi katastrofu za međunarodni poredak utemeljen na demokratskoj proceduri i trijumf za autokrate posvuda. Kakvu bi to poruku poslalo, na primjer, Kini u slučaju Tajvana, ili samom Putinu koji žudi za ranjivim baltičkim republikama? Islamistički teroristi također bi uživali u takvoj pobjedi nasilja", predviđa Simon Tisdall i dodaje:
"Neuspjeh u zaustavljanju rata, spašavanju Ukrajine i kažnjavanja ruskog režima u najvećoj mogućoj mjeri imao bi posebno visoku cijenu za Europu i EU. U perspektivi je drugi hladni rat s trajnim bazama NATO-a na ruskim granicama, masovnim povećanjem izdataka za obranu, ubrzanom utrkom u nuklearnom naoružanju, neprestanim cyber i informacijskim ratom, endemskom nestašicom energije, rastućim životnim troškovima i više desnice u francuskom stilu, koju podržava Rusija u njezinom populističkom ekstremizmu. Ukratko, bila bi to zora novog doba nestabilnosti."
Sučiti se s rizicima sada!
"Zašto bi, pobogu, političari poput Joea Bidena, Olafa Scholza i Emmanuela Macrona tolerirali tako visokorizičnu budućnost kada bi, zauzevši snažniji stav sada, mogli spriječiti da se većina toga ostvari? Navodno izbjegavajući rizike danas, osiguravaju puno rizičnije sutra.
Slanje oružja i najbolje želje nisu dovoljni. Na savjetovanju prošlog tjedna, zapadni čelnici raspravljali su o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu nakon rata. Ali ovaj rat se događa sada. Tko će jamčiti opstanak Ukrajine u možda odlučujućih sljedećih nekoliko tjedana? Tko će, ako još više zagusti, ići dalje od obuke i slanja oružja te pružiti izravnu vojnu potporu unutar zemlje?
Budimo realni: uz svo svoje herojstvo i žrtvu, Ukrajina može izgubiti ovu borbu. Iako to strašno zvuči, Putin bi mogao pobijediti. Ako Zapad do te mjere odustane od svojih principa i vrijednosti da dopusti da se to dogodi, dugoročna cijena, za sve, bit će potpuno novi svijet boli", zaključuje svoju pesimističku analizu politički komentator "Guardiana".