Ima li granice cijeni nekretnina u Dubrovniku? Kvadrati u novogradnjama bit će još i skuplji poručuju graditelji! Evo što donosi nova direktiva EU-a zbog koje bi cijene stanova u Hrvatskoj mogle bi otići u nebo

Zbog uvođenja obveze ugradnje solara za proizvodnju struje u sve nove stambene zgrade, ionako visoka cijena novogradnje u Hrvatskoj dodatno će porasti, potvrđeno je Jutarnjem listu iz više izvora u graditeljskoj branši.

Europska komisija je prošlu srijedu objavila plan "REPowerEU: Plan za brzo smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima iz Rusije i poticanje zelene tranzicije" u kojem je, među ostalim, odredila obveznu ugradnju solara u postojeće javne i poslovne zgrade te sve nove stambene zgrade počevši od 2026.

- Cijena gradnje će sigurno biti veća za nove zgrade, a razmjerno i veća za postojeće - ističu u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva (HKIG). Također,iz te komore upozoravaju da se trošak ulaganja i održavanja svake zgrade treba gledati u njezinu cijelom životnom ciklusu i tako raditi analiza troškova.

Ulaganja i uštede

- Ako promatramo cijeli životni ciklus zgrade, onda sigurno u konačnici ne dolazi do povećanja troškova zbog ugradnje solara. Troškovi energije će se time smanjiti, a to je značajna stavka troškova u fazi uporabe jedne zgrade - napominju u Komori.

Trošak ugradnje solara u zgrade, kako doznajemo od Stjepana Talana, vlasnika najveće domaće tvornice solarnih panela Solvis iz Varaždina, kreće se od 40 tisuća do 70 tisuća kuna.

- Govorimo o cijeni instalacije solarnih elektrana snage tri do šest kilovata za obiteljske kuće i manje stambene zgrade. Tome treba dodati priključak na mrežu koji sada plaća kućanstvo, a iznosi oko tri tisuće kuna fiksno. U svakom slučaju, solarnim elektranama snage tri do šest kilovata godišnje proizvodi se oko pet tisuća do šest tisuća kilovatsati električne energije godišnje i štedi oko pet tisuća do sedam tisuća kuna godišnje na troškovima struje - rekao nam je Talan.

On pozdravlja direktivu "REPowerEU" i podsjeća da se o obveznoj ugradnji solara kao ideji govori već desetak godina.

- U Hrvatskoj nije bilo sistematskog pristupa koji bi dodatno motivirao na ugradnju elektrana. Zadnjih mjeseci interes za instalacije znatno je porastao, sve u očekivanju viših cijena električne energije - tvrdi Talan.

Kako doznajemo u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, dosad su u nas solari ugrađeni na 3780 stambenih zgrada, a u proceduri je dodatnih 340 novih ugradnji. Na pitanje kada se može očekivati unos obveze ugradnje solara na nove stambene zgrade u domaće zakonodavstvo, u Ministarstvu kažu da to ovisi o postupku usklađivanja prijedloga EK između zemalja članica Unije.

- Već sada je naš zakonodavni okvir poticajan za ugradnju solara, skraćene su procedure i u većini slučajeva ne izdaju se dodatne dozvole jer se radi o jednostavnim građevinama u okviru postojećih objekata. U odnosu na program "REPowerEU", omogućit će se dodatni financijski instrumenti za implementaciju fotonaponskih elektrana - kažu u Ministarstva gospodarstva.

Primjena

U Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva očekuju da će uvođenje obveze ugradnje solara u javne, poslovne i stambene zgrade ići postupno. U Komori računaju da će ta obveza prvo biti uvedena za nove javne i poslovne zgrade, zatim za postojeće javne i poslovne zgrade, a na kraju će doći na red nove stambene zgrade.

- Investicija se, bez državnih poticaja, vraća tek za dvadesetak godina - upozoravaju u HKIG-u.

Iako se u javnosti mogu čuti procjene da bi se obveza ugradnje solara u nove stambene zgrade mogla uvesti već 2024., u Komori su suglasni s procjenama da je EK predložila 2026. kao godinu u kojoj bi se počela primjenjivati obveza. Neke članice EU već su uvele obveznu ugradnju solara u stambenu novogradnju,  piše Jutarnji list.