Ima li spasa za više od 1000 civila iz Azovstala? Rusi tvrde da ima, ali nije im za vjerovati. Nebrojeno su puta prekršili primirje i pokazali da je za njih dobar civil - mrtav civil

Civili iz čeličane Azovstal u Mariupolju ipak bi mogli biti spašeni. Njih više od 1000, već danima, u uvjetima koji bi prije odgovarali štakorima, nego ljudima, čeka da se Moskva smiluje i dopusti im izlaz. Pa makar i u sužanjstvo, kad već o slobodi ne smiju sanjati.

Najava ruskog ministarstva obrane bila je vijest dana. Ukoliko je, naravno, Rusima vjerovati jer dosad su, barem prema tvrdnjama ukrajinske strane, bezbroj puta pogazili danu riječ kad su humanitarni koridori bili u pitanju. Posebice u Mariupolju. Obećali bi zatišje pa zapucali. Samo mrtav civil, dobar je civil, piše Slobodna Dalmacija.

Ovaj put rečeno je da će se ruske jedinice povući na "sigurnu udaljenost" i omogućiti civilima, redom ženama, djeci i starcima, napuštanje čeličane koja im je, kao zadnji neokupirani dio luke na Azovskome moru, bila dom posljednjih tjedana.

'Filtracijski kamp'

Evakuacija se trebala odvijati jučer u poslijepodnevnim satima tako da do zaključenja ovoga broja nije bilo moguće dobiti potvrdu je li uistinu tako i bilo. Možemo se tek pozvati na reportažu BBC-ja u kojoj su svjedoci užasa na krajnjem istoku Ukrajine opisali što to zapravo znači kad vam Rusi omoguće evakuaciju. I prebace vas u logor za civile.      

Supružnici Oleksandar i Olena danas su na sigurnom, u Lavovu. A u Mariupolj će se teško vratiti. S duhovima im se ne mili živjeti.

Rusi su ih, nakon pješačenja dugog tri kilometra, prvo prebacili u takozvani filtracijski kamp. Tamo su bili izloženi isljedničkoj obradi, kao na filmu. Puno pitanja i odgovori koji im se ne sviđaju.

- Bio je to kao pravi koncentracijski logor - ispričao je za BBC 49-godišnji Oleksandar.

Ruski zaštitari uzeli su im otiske prstiju, fotografirali ih sa svih strana te ih ispitivali nekoliko sati. Bilo je, kažu Oleksandar i Olena, kao u zatvoru. Sreća da su se sjetili izbrisati sve fotografije iz mobitela, tako i one na kojima je njihova kćerka s ukrajinskom zastavom, jer su istražitelji podatke na mobitelu, sve kontakte i pozive, posebno provjeravali.

- Ako je osoba osumnjičena da je ukrajinski nacist, odveli bi je u Donjeck na daljnju istragu ili bi je ondje ubili. Bilo je vrlo opasno i riskantno. Ako bi Rusi imalo posumnjali u vas, to vas je moglo odvesti u podrum na ispitivanje i mučenje. Svi su se bojali da ih ne odvedu u Donjeck - objasnio je Oleksandar.

Olena je opisala kako izgleda život u kampu. Stariji ljudi, kaže, spavaju po hodnicima bez madraca i deka, a tisuće ljudi mogu koristiti samo jedan zahod.

- Uvjeti su užasni. Ubrzo se počela širiti dizenterija, nije bilo načina za pranje ili čišćenje. Strašno je zaudaralo - kazala je Olena.

Ukrajinske željeznice objavile su da je napadnuto pet željezničkih postaja u središtu i na zapadu zemlje, što je rezultiralo brojnim žrtvama. Ruska strana željeznice nije spominjala, ali jest udar na rafineriju nafte i skladište goriva u Kremenčuku, gradu sjeverozapadno od Dnjepra. Glasnogovornik Ministarstva obrane Igor Konašenkov pohvalio se da je Moskva tijekom noći, jer noć i služi da se njome zvijeri kreću, uništila 56 ciljeva u Ukrajini.

- Precizno vođeno dalekometno oružje uništilo je objekte u rafineriji nafte na sjevernoj periferiji grada Kremenčuka za proizvodnju goriva, kao i skladišta s naftnim derivatima koja osiguravaju vojnu opremu za grupiranje ukrajinskih vojnika - precizirao je Konašenkov.

O mrtvima ni riječi. A u nedjelju, na pravoslavni Uskrs, kada se kršćani klanjaju Bogu ujedinitelju i mirotvorcu, ukupno je u dvije ukrajinske regije ubijeno osmero osoba. Petero u regiji Donjeck, uključujući i dvoje djece, te troje u regiji Harkiv, gdje ih je još i 14-oro ozlijeđeno.

Cinizam parlamentarca

Vjačeslav Volodin, predsjednik ruskog parlamenta, Putinu odane Dume, izjavio je u ponedjeljak kako je jedan od ciljeva "specijalne vojne operacije" i spašavanje života civila. Da, točno je tako rekao.

- Da je Rusija vodila rat punog razmjera, on bi već odavno bio gotov - poručio je, prenosi ruska novinska agencija Tass, Volodin.

Da su htjeli, a nisu, mogli su se, objasnio je Volodin, praviti Amerikanci pa koristiti njihove metode, "koje uključuju bombardiranje i strategiju spaljene zemlje", odnosno taktiku "isprobanu u Jugoslaviji, Libiji, Iraku i Siriji."

I dok se pljesak još nije stišao - Milanoviću, sjedi, ne vidimo od tebe - javio se i Vladimir Vladimirovič osobno. Optužio je Zapad za pokušaj ubojstva ruskih novinara. Detalje, kao ni dokaze, nije objavio, no u njegovu riječ se ionako ne sumnja. A on tvrdi da je Federalna služba sigurnosti osujetila pokušaj ubojstva televizijskog reportera Vladimira Solovjeva uhitivši članove nacionalističke skupine koji su taj zločin pokušali izvesti.

- Spriječili smo urotu - obznanio je Putin, dok je agencija Interfax prenijela uvjeravanja Moskve kako su uhićeni djelovali u ime ukrajinske specijalne službe.

Britansko ministarstvo obrane u svom redovnom izvješću o stanju na bojišnici navodi kako je Rusija "postigla manji napredak u nekim područjima otkako je svoj fokus prebacila na potpunu okupaciju Donbasa".

"Odluka Rusije da opsjedne, a ne napadne mariupoljsku čeličanu Azovstal znači da mnoge ruske jedinice ostaju u gradu i ne mogu se prerasporediti. Ukrajinska obrana Mariupolja je iscrpila mnoge ruske jedinice i smanjila njihovu borbenu učinkovitost", piše u izvješću.

Posebno je zanimljiva sljedeća napomena:

"Rusko ministarstvo obrane predložilo je da isplate odštete za obitelji preminulih vojnika nadziru vojni, a ne civilni dužnosnici. To vjerojatno odražava želju da se od domaćeg stanovništva sakrije pravi razmjer ruskih gubitaka".

The Wall Street Journal objavio je svjedočanstva iz Buče u kojoj se dogodio masakr nad stotinama civila. Najgore je, kažu, bilo u Ulici jabuka. U Jablunskoj 144 Rusima je bio stožer i upravo tamo su mnogi građani ispitivani, mučeni i ubijani.

Stiže još više oružja

Mikola Zaharčenko doveden je u Jablunsku 144 kako bi priznao da je pripadnik ukrajinskog pokreta otpora. Teren oko zgrade već je, kaže, bio posut mrtvim tijelima. A podovi stožera premazani krvlju onih koji su upucani pa vučeni iz sobe u sobu. Smeće se gomilalo u hodnicima, a boce piva i vina ležale su po podu. Ljudski izmet skupljao se u kantama.

Ne zna zašto ga nisu ubili. Strpali su ga s još stotinjak ljudi u podrum gdje su danima dobivali tek ostatke vojničkih obroka.

Ništa bolje nije bilo ni u drugim ruskim bazama u Jablunskoj i okolnim ulicama. Jedna svjedokinja govori kako je vidjela uplakane ruske mladiće koji se nisu željeli boriti. Htjeli su se, veli, vratiti svojim majkama, ali nisu smjeli odbijati zapovijedi, morali su ubijati.

Anton Dovhopol, glavni liječnik bolnice u Buči, predložio je ruskim vojnicima da iskopaju masovne grobnice kako bi spriječili širenje bolesti s mrtvih tijela. Zamolio ih je i da civilima daju više vremena kako bi se vratili kući prije policijskog sata. Budući da Rusi nisu promijenili satove na ukrajinsko vrijeme kada su izvršili invaziju, civili i vojnici živjeli na dva različita vremena.

Sjedinjene Američke Države potvrdile su da su državni tajnik Antony Blinken i ministar obrane Lloyd Austin nedjelju proveli u Kijevu gdje su se sastali s predsjednikom Zelenskim. Potvrda je došla tek nakon što su visoki američki dužnosnici napustili glavni ukrajinski grad. Po okončanju posjeta, Blinken i Austin ponovili su američki stav da neće slati trupe u Ukrajinu, što uključuje, rekli su, i nebo iznad te zemlje.

- Potrebno im je oružje velikog dometa. Čuli ste da su izrazili potrebu za tenkovima. A mi činimo sve što možemo da im pružimo podršku, topništvo i streljivo koje će biti učinkovito u ovoj fazi borbe - rekao je Austin u blizini poljsko-ukrajinske granice.

Moskva je pak poslala Washingtonu zahtjev da prestane isporučivati oružje Kijevu.

- Čak 800 milijuna dolara, toliko će vrijednog oružja biti poslano u Kijev iz Washingtona. To je ogroman iznos, koji ne pridonosi bilo kakvoj nagodbi. Neprihvatljivo je da SAD opskrbljuje Ukrajinu oružjem i tražili smo da se takva praksa zaustavi - kazao je ruski veleposlanik u SAD-u Anatolij Antonov.

Njemački vicekancelar Robert Habeck priznao je pogrešku što njegova zemlja nije "mnogo ranije" vojno podržala Ukrajinu. Pri tome, objasnio je, ne misli na dane ili tjedne, nego na godine. A za sve je, naravno, "kriva" Angela Merkel koja je s Rusima, prkoseći Americi, održavala prisne odnose.