Kako inflacija raste iz mjeseca u mjesec, nastavlja se i trend smanjivanja prosječne realne plaće. U veljači je iznosila 7,452 kuna, pokazuju podaci DZS-a, što je 414 kuna ili 5,9 posto više nego u istom mjesecu lani. Međutim, kada se uračuna inflacija, taj je iznos vrijedio 0,4 posto manje nego prije godinu dana. Početak pada realne plaće zabilježen je još u prosincu i iznosio je 1,4 posto, a sve upućuje da će razdoblje pada kupovne moće, makar u prosjeku, potrajati još neko vrijeme, piše Jutarnji.
Ipak, povišice u pojedinim sektorima nešto su veće od prosjeka i njihovi zaposleni još se mogu pohvaliti realnim povećanjem plaća. To su prije svega slabije plaćene djelatnosti u prerađivačkoj industriji koji su imali koristi od Vladine odluke o povećanju minimalne plaće. Tako je plaća zaposlenih u prerađivačkoj industriji u prosjeku iznosila 7,256 kuna, što je 609 kuna ili 9,1 posto više nego u istom mjesecu lani.
Pritom je u djelatnosti proizvodnje odjeće plaća najviše povećana, za 15,4 posto, ali na i dalje skromnih 5,020 kuna. Nešto bržom dinamikom rastu plaće i u sektorima koja su više suočena s nestašicom radne snage, u kojima poslodavci nastoje povećanjem plaća pridobiti radnu snagu. Tako je, primjerice, ugostiteljstvo priprema i usluživanje hrane podigla prosječnu plaću za 12,2 posto, na 4976 kuna.
U trgovini je rast iznosio 10,9 posto, pa je prosječna plaća u veljači dosegla 6,867 kuna, informacije i komunikacije bilježe rast od 9,5 posto, na 10,444 kune, a zaposlenima u građevinarstvu plaća je u prosjeku rasla 6,6 posto, na 5,963 kune.
Sindikati i premijer
Da bi se smanjili pritisci na rast cijena, kako upozorava HNB, povećani rast plaća u pojedinim sektorima svakako nije poželjan. No, anketa pouzdanja poduzeća upućuje da bi nestašica radne snage mogla potaknuti izrazitiji rast plaća od očekivanog "te utjecati na jačanje troškovnih pritisaka na inflaciju". Najveći iskorak za sada ipak je napravila državna tvrtka Hrvatska pošta, najveći poslodavac u zemlji, kako ističu. Za čak 8000 radnika na operativnim radnim mjestima povećat će plaće za čak 20 posto u ovoj godini. Moglo bi to dodatno ohrabriti sindikate kojima je povećanje inflacije najvažniji argument u zahtjevu za povećanje osnovice plaće.
Nakon niza propalih pregovora oko Temeljnog kolektivnog ugovora za javne i državne službe, na inzistiranje sindikata, premijer Andrej Plenković pristao je s njima se sastati 26. travnja. Najveći prijepor vodi se oko povećanja osnovice plaće, a objašnjavajući zašto im je neprihvatljiva ponuda Vlade o dva posto te inzistiraju da od 1. travnja to bude četiri posto, Vilim Ribić, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i obrazovanja, kazao je kako plaće u svim drugim segmentima društva godišnje rastu osam posto, a inflacija iznosi oko šest posto. "To znači smanjivanje realne kupovne moći, smanjivanje cijene rada i zapravo znači vrijeđanje ljudi koji su svoj maksimalni doprinos dali spašavanju života građana, spašavanju društva i spašavanju države!", inzistirao je.
Izdavanje dozvola
Kako naći pravi balans između opravdanih zahtjeva za povećanje plaća i rasta troškova života, a da to ne posluži kao dodatni poticaj za rast inflacije? Prema mišljenju Danijela Nestića s Ekonomskog instituta, ključno je izbjeći ugradnju automatskog mehanizma, indeksacije plaća uz inflaciju. Upravo da bi se izbjegla ugradnje te spirale u sustav, ističe, postoje mehanizmi pregovora.
"Moguće je da Vlada ocjenjuje kako je u ranijim pregovorima više popuštala te da u ovom trenutku treba više inzistirati na sporijem rastu plaća, kako zbog fiskalne situacije, tako i zbog inflacijskih pritisaka", kaže Nestić. Hoće li na kraju doći do nekog kompromisa, ostaje vidjeti. Jednako tako, kad je riječ o privatnom sektoru, Nestić napominje da bi od politike bilo odgovorno i racionalno rješavati pitanja koja u ovom trenutku stvaraju pritisak na inflaciju, ali i priječe ekonomski rast. U slučaju nedostatka radne snage, Vlada svakako može regulacijom otklanjati uska grla, primjerice, da se značajno olakša izdavanje svih dozvola.
Veća potražnja za radnicima, najviše u ugostiteljstvu
Svi pokazatelji stanja na tržištu rada upućuju na nastavak pozitivnih kretanja. U ožujku je broj zaposlenih na mjesečnoj razini, prema podacima DZS-a, povećan za 0,7 posto, a u godinu dana za 1,3 posto. Broj osiguranika kod HZMO-a pak rastao je i više. Na kraju ožujka povećan je za 2,3 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, tj. za 35.921 osobu.
Najveći porast broja osiguranika vidljiv je u ugostiteljstvu i turizmu: u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane bio je za 5334 osobe, na 90.207, ali rast potražnje bilježe i mnogi drugi sektori, piše Jutarnji.