"Evo, tek sam treći dan u samoizolaciji i cijelo vrijeme radim na daljinu. Čak sudjelujem i na sastancima ministara znanosti država članica EU-a, sada ionako gotovo sve ide putem videokonferencija. Kad radimo od kuće, potrebno je naći mjesto koje ima stabilan bežični prijenos podataka, ali i da nije prozor iza nas ili nepospremljene police i stolovi kada se javljamo videovezom", javila se danas ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak preko društvenih mreža. Ministrica će u samoizolaciji biti do 22. srpnja zbog kontakta s državnom tajnicom, Ivanom Franić, inače rođenom Dubrovkinjom, pozitivnom na COVID-19.
"Radim i usput promišljam koliko nas je trenutno u Hrvatskoj u samoizolaciji i kako je drugima, posebno mladima. Provjerila sam i sada nas je u samoizolaciji oko 5 000. Kakvi su trendovi za sljedeću školsku godinu? Samo u jednom polugodištu može se očekivati 50.000 ljudi u samoizolaciji, i to ako situacija ne bude gora nego sada. Među njima će biti tisuće učenika, studenata i nastavnika koji će barem dva tjedan provesti kod kuće. Samo od 26.6. do 10.7., znači u 15 dana, zaražena su 72 učenika u dobi od 6 do 18 godina, to znači da bi 70 razreda bilo u samoizolaciji da je trajala nastava u školama.
Kako smo zapravo nas desetak iz MZO-a završili u samoizolaciji? Prošli smo tjedan proveli manje od školskoga sata s osobom kojoj je nekoliko dana poslije utvrđena zaraza koronavirusom u prostoriji veličine prosječne učionice i držali propisani razmak, ali nismo nosili maske. Dakle, lako je završiti u samoizolaciji (zapravo je to propisana izolacija, a ne samoizolacija) i stručnjaci tvrde da je opravdana te to treba poštovati. Ova naša nas situacija upućuje da će takvih slučajeva u školama i na visokim učilištima biti dosta, i kod učenika i kod nastavnika.
S jedne strane, škole i visoka učilišta ne treba zatvarati ako se mogu osigurati uvjeti za učenje i poučavanje u fizičkom okruženju jer pretpostavka je da većina bolje i poučava i uči „uživo“, a i pitanje je gdje će biti mala djeca dok roditelji rade.
S druge strane, treba svima osigurati pravo na obrazovanje, a ne samo onima koji će smjeti biti u školama. Naime, nije vjerojatno da će svi moći biti u učionicama, što zbog prostornog ograničenja kako bi se osigurao potreban razmak, a što zbog toga što će mnogi učenici i nastavnici zbog samoizolacije trebati ostati kod kuće. Očekujemo da kod kuće ostanu i cijeli razredi. Očekujemo također da će ostati u samoizolaciji i, primjerice, nastavnik Matematike, a zamjene neće biti te treba osigurati da i taj nastavnik, jer je zdrav, izvodi nastavu. Dakle, mješoviti model iz Akcijskog plana provedbe nastave na daljinu ujedno je onaj za koji se trebamo pripremati na svim razinama obrazovanja.
Dva su temeljna pitanja koja si trebamo postaviti:
- Kada imamo epidemiološka ograničenja, tko će imati prioritet da bude u školi ili na visokom učilištu?
- Kako će učiti oni koji trenutno nisu u školi ili na visokom učilištu, a nisu bolesni?
Neki od mogućih odgovora na prvo pitanje opisani su u Akcijskom planu - https://bit.ly/32yubpM - provjerite ih, ali sigurno postoje i drugi pa podijelite svoja razmišljanja o tome. Drugo pitanje ima samo jedan odgovor: nastava na daljinu treba ići dalje", poručila je Blaženka Divjak.