Je li kune stvarno bolje pretvarati u zlato negoli u eure? Cijena po unci narasla je čak 500 posto u zadnjih 20 godina. Lijepa računica, ali postoje i rizici

Na zlatu se u proteklih 20 godina moglo zaraditi 520 posto, a ako ste imovinu držali u kunama, onda ste na gubitku.

Nemojte kune mijenjati u eure, nego u zlato, ono je lijek za inflaciju, recesiju, stagflaciju, lako je prenosivo i neoporezivo. Nitko ne zna da ga imate i koliko ga imate, nikome ne morate polagati račune, piše Slobodna Dalmacija.

Kako koja kriza otvori vrata i prošeta se po svijetu, tako poraste cijena zlata, a s njima i broj oglasa sa spasonosnim zlatnim rješenjem. Trenutačno imamo kombinaciju inflacije, rata, pandemije, potencijalne recesije, kojoj se za Hrvatsku može dodati specifičnost uvođenja eura. Idealna formula za zlatni posao jer zlato je rješenje i lijek za sve, kada slušate one koji trguju zlatom, polugama i zlatnicima, otkupljuju lomljeno zlato...

U prošloj globalnoj financijskoj krizi rastao je otkup zlata, od nakita, dentijera, zlatnika do ostalih zlatnih predmeta, pa su oni koji su ostali bez posla i plaće, s kreditima i smanjenim prihodima ili bez njih, po niskoj cijeni prodavali zlato, da bi im se koju godinu kasnije zlato nudilo kao investicijska prilika, prilika da vrate ono što su izgubili u onoj krizi. I danas sa svakog portala, aplikacije, igrice iskaču takve poruke sa zlatnim prilikama za zaradu.

Unca s 311 na 1727 eura

Kažu tako da je vrijednost zlata, ovisno o razdoblju usporedbe, porasla 100, 200 ili 550 posto. Nitko od njih ne laže. Početkom 2002. unca zlata koštala je 311 eura, a danas 1727 eura. Cijena je porasla gotovo 455 posto ili 5,5 puta. Dovitljiviji već računaju kako je onda prije dva desetljeća kilogram zlata koštao 9998 eura, a danas 55.500 eura. Sve u svemu, lijepa je to računica, koja vrijedi samo uz jednu pretpostavku – da ste zlato kupili početkom 2002. i da ga prodajete danas.

Ako ste kupili uncu zlata u ljeto 2012. po cijeni od 1300 dolara, trebali ste čekati sedam godina da biste je prodali bez gubitka, a za zaradu od sto eura po unci ili cijenu od 1400 eura po unci trebali ste još pričekati siječanj 2020. ili travanj iste godine za 1500 eura. Ili, ako ste baš mogli čekati, cijena unce zlata u travnju ove godine bila je 1815 eura, što je 515 zarade po svakoj unci kupljenoj u ljeto 2012. Ali ako ste zlato trebali prodati krajem 2013. godine, kad je unca koštala 880 eura, na proljeće 2014. po 920 eura, bili ste na lijepom gubitku u odnosu na cijenu od 1300 eura koju ste platili.

Analitičari iz redova onih koji zagovaraju ulaganje u zlato prognoziraju rast cijena zlata na 3000 dolara ili na 5000 dolara po unci do kraja ovog desetljeća i konstatiraju kako inflacija ždere novac, a banke daju niske kamate, na koje onda sjedne porez na dohodak i prirez. Uvođenje eura u Hrvatsku dodatni je argument onih koji zagovaraju ulaganja u zlato, pa tvrde da milijarde kuna koje građani imaju izvan banaka, u svojim kućnim trezorima i madracima, jednako kao i one u bankama, treba zamijeniti za zlato, a ne za eure, a poentiraju najvećim stopama inflacije u eurozoni i dodaju kako oni koji štede u eurima zapravo gube vrijednost svoje imovine iz mjeseca u mjesec. Vele, svejedno držite li svoje eure u banci ili u madracu. S njima biste trebali u zlato.

Oni oprezniji u analizama pogodnosti ulaganja u zlatu preporučit će da ne uložite sve što imate u zlato, nego 10 do 15 posto imovine, i reći će da postoje brojne mogućnosti ulaganja u zlato, od zlatnika i zlatnih poluga teških od jednog grama pa sve do kilograma. Ako želite sačuvati vrijednost svojeg novca, kupit ćete polugu, a ako želite povrat na ulaganje u zlato, stručnjaci preporučuju kupnju kovanica. Ukazat će na još jednu činjenicu – prilikom kupnje zlata moguće je platiti gotovinom iznose manje od 75.000 kuna, a za veće ćete trebati kupovati preko računa.

Najpoznatiji Splićanin, na žalost zaboravljen od svog grada, car Dioklecijan dao je iskovati zlatne novčiće sa svojim likom...

Afp

Ekonomisti kažu da u zlatnim groznicama uvijek netko mora izgubiti da bi netko zaradio. Istaknut će da je ulaganje u zlato rizično i špekulativno, a cijena zlatu određuje se tržišno, kao bilo kojoj drugoj robi, jer odavno već zlato nije novac, nego roba.

Tržišne uvjete diktiraju veliki svjetski igrači, a ne mali. Cijena zlata može iznimno varirati ne oviseći samo o ponudi i potražnji, nego i o geopolitičkoj nesigurnosti, kretanju najvećih svjetskih ekonomija, kamatnim stopama i američkom dolaru. Cijena zlata izražava se u američkom dolaru pa pad dolara utječe na rast cijene zlata, a kad dolar jača, cijena zlata pada.

Istina je, na zlatu možete zaraditi više nego da vam novac stoji u banci, no taj vam je novac na banci siguran i osiguran potpuno u iznosu od 100.000 eura, čak i da banka propadne. Zarada na zlatu nasmiješit će vam se ovisno o sreći i hoćete li ga prodati u pravom trenutku, u protivnom možete izgubiti. Zlato neće ispariti, uvijek ćete ga imati u rukama i uvijek će imati neku vrijednost, no kolika će biti, nitko ne zna.

Hanfin poziv na oprez

Zbog rasta interesa za ulaganje u zlato, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) ovog je proljeća pozvala na oprez sve zainteresirane za ulaganje u investicijsko zlato jer to ulaganje nije investicijska usluga i ne podliježe nadzoru Hanfe.

Ulaganje u investicijsko zlato u medijima se često predstavlja kao "sigurno ulaganje u nesigurnim vremenima", no osim nedostatka razine zaštite kakvu imaju korisnici reguliranih financijskih usluga, s ulaganjem u investicijsko zlato povezan je niz drugih rizika, rekli su iz Hanfe i uputili zainteresirane za ulaganja u zlato da se dobro informiraju i razmotre rizike, poput moguće oscilacije vrijednosti, pohrane i čuvanja poluga i zlatnika, naknade za kupnju, čuvanje i transport, mogućnost prijevare kod procjene, mogućnost otežane prodaje po fer vrijednosti u slučaju potrebe...

Iz Hanfe su napomenuli da postoji i mogućnost posrednog ulaganja u zlato kod institucija koje pružaju investicijske usluge, a i kod takvih oblika ulaganja potrebno je, osim poznavanja proizvoda i rizika korištenja, uzeti u obzir moguće naknade za eventualne transakcije na stranim tržištima te činjenicu da se u pravilu radi o ulaganjima u složenije i javnosti manje poznate financijske instrumente.

Što se Hanfe tiče, ona kaže kako ne može sugerirati ni iznositi eventualne preferencije o potencijalnoj isplativosti ili sigurnosti određenog ulaganja.