Je li ovo Erdoğanov kraj? Pobijedio je na sedam izbora, no prognoze sada nisu dobre. Jedan potez birokrata je znakovit

Ako su državni službenici u Ankari vjerodostojan "barometar" nacionalne politike, onda bi najdugovječniji čelnik Turske, Recep Tayyip Erdoğan, doista mogao biti u problemu na izborima u svibnju - piše Politico.

Glavna oporbena snaga, Republikanska narodna stranka (CHP), kaže da tamošnji birokrati već šalju svoje životopise u pripremi za novi poredak, osjećajući da bi mogao natupiti kraj Erdoğanove dominacije nad državom koja traje više od dva desetljeća, donosi Slobodna Dalmacija.

To bi bilo olakšanje za mnoge na Zapadu, koji su sve više frustrirani konfliktnim islamističkih populizmom vlasti u državi od 85 milijuna ljudi. Samo u proteklim mjesecima, Turska je utiho osigurala Rusiji tajne trgovačke rute kako bi izbjegla sankcije, nametnula veto na ulazak Švedske u NATO i provocirala Grčku u visokorizičnom obračunu s borbenim zrakoplovima iznad Egeja.

No, uzda li se CHP previše u taj "nalet" životopisa? Ili se dužnosnici jednostavno preventivno osiguravaju, za svaki slučaj? Moguće, ali njihovo ponašanje je jasan odraz pojačane nervoze u koridorima vlasti.

Državna mašinerija se priprema na potencijalni šok. A nakon najgoreg potresa u gotovo jednom stoljeću - kao i godine lošeg gospodarskog upravljanja - grozničavo se iščekuju promjene u parlamentu i središnjici vladajuće stranke.

Godinama je predsjednikova Stranka pravde i razvoja (AKP) odisala samopouzdanjem uoči izbora - i to opravdano. U gotovo neprekinutom nizu, Erdoğan je pobijedio na dvoje predsjedničkih izbora, tri referenduma za izmjene ustava i pet parlamentarnih izbora. Ali, danas su stvari drugačije. Sada čak i pristaše turskog predsjednika priznaju da, nakon više od 20 godina na vlasti, Erdoğanova privlačnost jenjava. I premda je 2018. pobjeđivao, značajno je da je konkurentski CHP pobijedio na ključnim izborima za gradonačelnika u velikim gradovima Ankari, Istanbulu i Izmiru.

U Turskoj stranke provode vlastite ankete koje često daju rezultate prikladne za njihove kampanje. Ipak, nedavne ankete daju oporbi više od 10 posto prednosti, iako Erdoğan tvrdi da će i dalje imati prednost u svibnju. Ipak, insajder iz vladajućeg AKP-a rekao je da je na sastanku na visokoj razini, održanom ubrzo nakon razornog potresa u veljači u kojem je poginulo više od 48.000 ljudi, nekoliko stranačkih dužnosnika bilo toliko uznemireno da su pozvali na odgodu izbora.

Recep Tayyip Erdogan

Adem Altan/Afp

Erdoğanov kritičari kažu da su izbori u svibnju, na kojima će se birati i sastav parlamenta, posljednja prilika za spas turske demokracije. Strahuju da Erdoğan pak vidi ove izbore kao na povijesnu priliku - točno 100 godina nakon utemeljenja sekularne republike Mustafe Kemala Atatürka - da usmjeri zemlju u vjerski konzervativnijem smjeru, s još većim ovlastima za sebe i svoju kliku.

Dok pristaše predsjednika visokog 1,85 m nazivaju "velikim čovjekom", njegovi protivnici su ga prozvali "jedinim čovjekom" zbog njegove gotovo kraljevske koncentracije osobne moći. Ali, pristaše AKP-a uzvraćaju da će, ako pobijedi, Erdoğan nastojati staviti državu u službu naroda - gurajući i dalje socijalne i građevinske projekte koji su mu i donijeli potporu.

Brojnim vladinim i stranačkim ljudima naređeno je da ne istupaju javno u osjetljivom predizbornom razdoblju i govorit će samo pod uvjetom da ostanu anonimni, a isti je slučaj i s nekim oporbenjacima koji strahuju od odmazde državne vlasti.

Politico je razgovarao s nekima od političara i insajdera u vladi o Erdoğanovim planovima za izbore i nakon njih, kako u zemlji tako i u inozemstvu. Ne iznenađuje da je jedna tema dominantna. “Od sada izbori znače - potres”, rekao je visoko pozicionirani član AKP-a.

Erdoğanovi kritičari napadaju ga zbog načina na koji se nosio s katastrofom. Njegovu stranku naširoko kritiziraju zbog prevelike bliskosti s građevinskim tvrtkama čije su loše građene zgrade povećale broj smrtnih slučajeva.

Njegovi protivnici također ga već dugo okrivljuju za, kako kažu, godine autoritarizma - kao premijera između 2003. i 2014., i kao predsjednika od tada - dok su institucije propadale, a politički protivnici bili zatvarani.

Ipak, Erdoğan pažljivo kroji svoju kampanju prema nacionalnom raspoloženju. Političar blizak predsjedniku rekao je da će predizborna kampanja biti "odlučna i ujedinjujuća", s fokusom na pomoć i sanaciju u regiji pogođenoj potresom. Dodao je da je više od dvije trećine od gotovo 300 zastupnika AKP-a otišlo u to područje u prvom tjednu nakon katastrofe, te da ih je više od 100 trenutno aktivno u regiji. Erdoğan se uvijek želi predstaviti kao čovjek od akcije, a svakako želi da ga se vidi kako napreduje u obnovi prije izbora. Računajući na to da je 1,5 milijuna ljudi ostalo bez krova nad glavom i prema UN-u potrebno najmanje 500.000 novih domova, predsjednik je obećao da će obnova biti dovršena u roku od godinu dana.

“Turci vole stabilnost i snažno vodstvo”, rekla je osoba bliska Erdoğanu. “Postoji osjećaj da to može učiniti samo Erdoğan. I on je jedini koji može izgraditi kuće u roku od godinu dana.” Jedan visoki dužnosnik prisnažuje: “Izgradnja je ono čime se ova vlada bavi. To je ono što oni najbolje znaju.” Kad je riječ o centraliziranju moći, predsjednikovi ljudi tvrde da je njegov  stil vladanja upravo razlog zašto je dobro opremljen da se nosi s ovakvim katastrofama. "Krize koje je čovječanstvo doživjelo - kao što su pandemija, rat, financije, nestašica hrane - ponovno su pokazale važnost snažnog i stabilnog političkog vodstva", rekao je Fahrettin Altun, Erdoğanov direktor komunikacija, za Politico.

Ističući Erdoğanove međunarodne ambicije, Altun je dodao da, ako predsjednik ponovno bude izabran, Turska neće nastojati djelovati samo kao "stabilizirajuća, učinkovita regionalna sila", već i kao "snažan globalni akter" sa svojim vanjskopolitičkim i sigurnosnim rješenjima.

Unatoč tome, razmjeri katastrofe traumatizirali su milijune Turaka, a to će samo pogoršati izazove s kojima se Erdoğan već suočio ove godine, uglavnom zbog gospodarskih poteškoća Turske, poput neobuzdane inflacije i rekordnog trgovinskog deficita.

Podijeljena oporba u zemlji konačno se ujedinila oko jednog kandidata, Kılıçdaroğlua - dugogodišnjeg vođe glavne sekularne oporbene stranke, čovjeka koji je blag koliko je Erdoğan čvrstorukaš. I što je ključno, prokurdska Narodna demokratska stranka također je rekla da neće isticati kandidata, što omogućuje još ujedinjenije glasanje protiv Erdoğana.

Iako oporba smatra da nikad nije prije imala takav zamah, Erdoğanov tabor poručuje da njihova opsežna anketa pokazuje drukčije stanje. Kažu da kada se ljude pita tko će po njihovom mišljenju pobijediti na izborima - što je često točan pokazatelj konačnog rezultata - više od 50 posto kaže Erdoğan.

“Ne uzimamo izbore zdravo za gotovo. Moramo znati kako će biti organizirana glasačka mjesta i rađeni popisi birača u područjia pogođenima potresom”, kaže dužnosnik CHP-a koji je svjestan snage Erdoğanova izbornog stroja.

Adem Altan/Afp

Održavanje izbora tako brzo nakon takve katastrofe - i to u regiji koja je još uvijek podvrgnuta izrazitoj vladavini Erdoğana - predstavlja veliki logistički izazov i moguću prijetnju poštenom i transparentnom izbornom natjecanju. 

Protivnici nagađaju da bi Erdoğanova vlast mogla manipulirati s oko 5 posto glasova, osobito u tako izvanrednom okolnosima, iako AKP uvrijeđeno odbacuje takve insinuacije. "Osiguranje glasačkog listića je glavno pitanje", rekao je jedan politički analitičar koji je želio ostati anoniman. "Kılıçdaroğlu se ne natječe samo protiv Erdoğana, već i protiv državne sigurnosti, pravosuđa i financijskog aparata pod njegovom kontrolom."

Linija bojišnice na ovim izborima jasno je zacrtana: Erdoğan će tvrditi da je on u jedinstvenoj poziciji da pomogne Turskoj da prebrodi katastrofu, dok će njegovi protivnici njega okriviti za većinu trenutačnih problema u zemlji.

Stoga, ako Erdoğan trijumfira, plan se čini jasnim, barem u prvih nekoliko godina: pomoć nakon potresa i velika obnova dominirat će naslovnicama. Za ostatak svijeta, međutim, fokus će biti na vanjskoj politici, baš kao što rat u Ukrajini nastavlja pokazivati koliko je Turska važan strateški igrač, s obzirom na njenu ulogu, na primjer, u posredovanju u poslovima sa žitom između Kijeva i Moskve.  U međuvremenu, Švedska čeka Erdoğanov "pravorijek" o njezinom pridruživanju NATO-u...

“Činjenica da se danas čeka naše mišljenje o Bliskom istoku, Egeju, istočnom Mediteranu i Rusiji pokazuje da je Turska u središtu”, rekao je Akif Çağatay Kılıç, bivši ministar i sadašnji šef AKP-a u Odboru za vanjske poslove turskog parlamenta. Dodao je da će Turska nastaviti dalje kao neovisan regionalni akter i donositelj odluka, bez obzira na rezultat izbora, a veći dio toga je Erdoğanovo nasljeđe.

Dok se predsjednik priprema za izbore koji su za njega najteži otkako je na vlasti, osjećaj da je transformirao Tursku jednako je jak kao i signali da se, ovaj put, bori za opstanak.

Utakmica je napeta. Iako su Erdoğanove političke vještine oslabile tijekom dva desetljeća na vlasti, snažni stranački stroj AKP-a ostaje u pogonu. “On hladno promatra cijelu situaciju”, rekao je za Politico jedan veteran iz AKP-a, prije nego će napraviti neočekivanu usporedbu: "On je kao stijena, baš kao sveti Petar u Rimu."