Jegulja kao specifična vrsta Dubrovačko-neretvanske županije proglašena ambasadorom

Oporavak ključnih vrsta za obnovu ekosustava tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana divljih vrsta koji se obilježava 03. ožujka 2022. godine. Ujedinjeni narodi u prosincu 2013. godine proglasili su 03. ožujka Svjetskim danom divljih vrsta. Od tada, ovaj dan obilježava se svake godine u cijelom svijetu s ciljem edukacije javnosti o sveukupnoj raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji, te podizanja svijesti o potrebi i važnosti njihova očuvanja, kao i sve raširenijem problemu ilegalne trgovine divljim vrstama. Ove godine Svjetski dan divljih vrsta prenosi snažnu poruku o važnosti zdravih ekosustava i naglašava važnost najugroženijih vrsta, obnove njihovih staništa i cijelih ekosustava te promociju njihovog održivog korištenja od strane čovjeka.

U Republici Hrvatskoj, povodom obilježavanja Svjetskog dana divljih vrsta, naglasak je na slatkovodnim i morskim ekosustavima, kao jednim od naših najosjetljivijih, najugroženijih, ali i najznačajnijih nacionalnih resursa.

Jednu od najvećih prijetnji opstanku biljnih i životinjskih vrsta danas predstavlja njihovo nekontrolirano i prekomjerno iskorištavanje i uzimanje iz prirode za potrebe međunarodne trgovine, bilo da se radi o živim primjercima koji završavaju kao kućni ljubimci ili ukrasno bilje, ili o proizvodima izrađenim od dijelova i derivata tih vrsta, npr. različiti proizvodi ili namještaj izrađeni od tropskog drva, prehrambeni, kozmetički i farmaceutski proizvodi, nakit, modni dodaci, odjeća i obuća itd. Gubitak biološke raznolikosti, vrsta, staništa i ekosustava predstavlja egzistencijalnu prijetnju životu na Zemlji.

Ovogodišnji ambasadori Svjetskog dana divljih vrsta su vrste koje obitavaju u slatkovodnim i morskim ekosustavima, a jedna od njih, specifična za područje Dubrovačko-neretvanske županije svakako je jegulja (Anguilla anguilla).

Prema podatcima, vjeruje se da su jegulje živjele i prije 60 do 70 milijuna godina te, iako su nekoć bile izrazito brojne, danas im prijeti rizik od izumiranja. Naime, broj mladih jegulja, koje kreću na migracijski put na području Europe kako bi dosegnule odraslu dob, u posljednjih se 40 godina smanjio za 90 posto. Kompleksni životni ciklus ove vrste čini ju ranjivom na širok raspon ljudskih aktivnosti. Pri tome se misli na prekomjerni izlov, zagađenje vodotoka raznim onečišćivačima koji imaju negativan utjecaj na njihovu sposobnost razmnožavanja, uništavanje staništa u vidu isušivanja močvarnih područja te izgradnja prepreka koje onemogućuju migraciju riba u rijekama.

Iako se jegulje smatraju super-prilagodljivim bićima koje je priroda oblikovala desecima milijuna godina, čovjek ih je u samo 40 godina doveo na rub opstanka. Danas pojedini projekti zaštite europske jegulje u divljini daju pozitivne rezultate. Nestajanje pojedine vrste u prostoru, odnosno prirodnom staništu, ukazuje na stanje ekosustava koji nastanjuje i moguće potrebe njegove obnove.

Ponovna uspostava dobrog stanja morskih ekosustava je kompleksnija te zahtijeva uspostavu održivog korištenja morskih resursa i strogo zaštićenih područja, obnovu ekosustava bogatih ugljikom te važnih mrjestilišta i rastilišta, provedbu mjera za ograničavanje upotrebe ribolovnog alata koji najviše šteti bioraznolikosti te smanjivanje ili izbjegavanje usputnog ulova vrsta kojima prijeti izumiranje.

Ljudi se, tijekom svog životnog ali i poslovnog djelovanja oslanjaju na zdrave i funkcionalne ekosustave i usluge koje oni besplatno pružaju. Navedene usluge omogućavaju naše postajanje i o njima ovisi zadovoljavanje naših potreba, kvaliteta naših života kao i ekonomske mogućnosti.

Europska Unija, kroz Strategiju za bioraznolikost do 2030. godine, pripremila je dugoročni plan za zaštitu prirode i zaustavljanje degradacije slatkovodnih i morskih ekosustava. Naime, do 2030. godine cilj je uklanjanjem, prije svega suvišnih prepreka te obnovom poplavnih područja i močvara, ponovno pretvoriti najmanje 25 000 km rijeka u rijeke slobodnog toka.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, čija je osnovna djelatnost zaštita, održavanje i promicanje zaštićenih dijelova prirode u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara te nadzor nad provođenjem uvjeta i mjera zaštite prirode za područje kojim upravlja, svakodnevno kroz svoje redovne ali i edukativne aktivnosti, s ciljem podizanja svijesti javnosti, nastoji vrednovati i očuvati zaštićene prirodne vrijednosti koje nas okružuju.