Kako je ovo moguće: na mirovinske račune uplaćujemo više, a imamo manje!? Evo što kažu u Hanfi

Dva milijuna građana prošle je godine uplatilo više doprinosa u drugi mirovinski stup nego godinu ranije ili ukupno 8,2 milijarde kuna, ali na računima imaju gotovo 810 milijuna kuna manje nego krajem pretprošle godine. Tako su krajem prošle godine na njihovim osobnim računima u obveznim mirovinskim fondovima bile 132,2 milijarde kuna neto imovine, što je za 783,6 milijuna kuna manje nego krajem studenoga i 809,8 milijuna kuna manje nego krajem pretprošle godine. Na mjesečnoj i na godišnjoj razini pad iznosi 0,6 posto, objavila je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), piše Slobodna Dalmacija.

Ta agencija pad imovine budućih umirovljenika objašnjava invazijom na Ukrajinu, rastom cijena energenata i globalnim rastom inflacije, što su u prošloj godini uzrokovali snažnu globalnu promjenu cijena financijske imovine uz istovremeni pad dioničkog i obvezničkog tržišta, što nije zabilježeno u posljednjih 20 godina.

Cijele prošle godine, iz plaća i drugih primanja na koja su poslodavci dužni obračunati i uplatiti pet posto doprinosa u drugi stup od bruto zarada zaposlenika, u obvezne mirovinske fondove uplaćeno je 8,2 milijarde kuna, što je 9,7 posto više nego preklani. Samo u prosincu je uplaćeno 729,9 milijuna kuna tih doprinosa. Rasle su i isplate iz fondova, ali po manjoj stopi od 7,6 posto te su lani iznosile 2,1 milijardu kuna.

Nominalni mjesečni prinosi Mirexa na kraju prosinca bili su u minusima od 0,6 do 1,1 posto. Ovisno o mirovinskom fondu pojedinog mirovinskog društva, raspon godišnjih prinosa fondova je u različitim minusima koji se u kategoriji A kreću od 2,11 do 7,13 posto, padovi u kategoriji B iznose od 2,95 do 7,61 posto, a u C kategoriji minusi iznose od 3,49 do 7,16 posto.

Iz Hanfe ističu da je, prema trenutačno raspoloživim podacima, osam najvećih europskih mirovinskih fondova u prvoj polovici 2022. zabilježilo prosječni negativni prinos od 13,6 posto, dok je prinos S&P 500 imao negativan predznak od 19,44 posto na kraju prošle godine.

- Za razliku od drugih ulaganja, mirovinska štednja je dugoročne naravi, što u većoj mjeri omogućuje postizanje ravnoteže između pozitivnih i negativnih događanja na tržištima. Na taj način fondovi kroz duže vremensko razdoblje u pravilu ostvaruju pozitivne prinose. Pored toga, prinosi mirovinskih fondova (mjesečni, godišnji, višegodišnji) odražavaju rezultat ulaganja na sve uplate osiguranika u pojedini fond u određenom vremenskom razdoblju, dok je za svakog pojedinog člana utjecaj na njegovu ukupnu imovinu, odnosno njegov individualni prinos različit, ovisno o razdoblju štednje u fondovima kategorija A, B i C te iznosima uplata – umiruju buduće umirovljenike iz Hanfe. Tvrde da su i dalje pozitivni anualizirani prinosi koji su geometrijska sredina godišnjih prinosa ostvarenih u promatranom razdoblju, za sve kategorije mirovinskih fondova.

- U Hrvatskoj je minimalno razdoblje uplata svakog člana u fondove kategorije B i C pet godina, pa se tako od 2017. do 2022. petogodišnji prinosi fondova kategorije B kreću u rasponu od 2,13 posto do 2,99 posto, dok se isti prinosi za fondove kategorije C kreću od 0,74 posto do 1,11 posto. Petogodišnji prinosi fondova kategorije A kreću se u rasponu od 3,84 posto do 5,16 posto. Od početka rada prinosi obveznih mirovinskih fondova su iznosili 6,3 posto za Mirex A, 5,0 posto za Mirex B i 3,3 posto za Mirex C – objašnjavaju u Hanfi.