StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetporazni rezultati

Kako nas varaju: prodaju nam maslinovo ulje ‘sa svačim’, mljeveno meso bez mesa i med ‘bogat’ šećerom... Ima toga još!

Piše Sanja Stapić
18. veljače 2023. - 14:38

Hrana koju jedemo upitne je kvalitete i često deklaracije ne odgovaraju onome što plaćamo.

Preklani je Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata uzela 217 uzoraka hrane i čak i taj mali broj uzoraka uzetih na području cijele Hrvatske pokazuje porazne rezultate: samo je 30 uzoraka proizvoda bilo ispravno, a ostalih 187 tih uzoraka, ili čak njih 86 posto, bile su namirnice upitne kvalitete i neispravne deklaracije.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje, med i mljeveno meso tri su proizvoda na kojima se najviše varaju potrošači i najčešće se patvore, imaju deklaracije koje ne odgovaraju proizvodu ili sastojke kojih ne bi smjelo biti.

Presoljeni kruh

Od 25 uzoraka ekstra djevičanskih maslinovih ulja, svaki drugi, ili njih 13, nije zadovoljavao propisane uvjete za navedenu kategoriju. Med u 35 posto slučajeva, utvrdila je Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata, nije odgovarao propisanim zahtjevima kvalitete ili su u njemu bili strani šećeri. O kakvim se stranim šećerima radi, nema podataka, ali lani su proizvođači meda upozoravali na razne zaslađivače i uvoz meda iz Kine problematične kvalitete.

Mljeveno meso treće je na toj crnoj top-listi. U gotovo 27 posto uzoraka koje je inspekcija uzela, analiza je pokazala da je imalo višak kolagena i mesnih bjelančevina. To znači da je u više od četvrtine uzoraka mljevenog mesa bilo manje mesa, a više sastojaka koji su glumili meso.

Inspekcija ne precizira o čemu je točno riječ, ali ti nalazi mogu upućivati na to da je veća količina vezivnog tkiva samljevena umjesto čistog mesa, moguće i neki drugi dijelovi životinja ili druga vrsta mesa od deklarirane...

Ni s kruhom nije bolje, u uzorcima je bilo više soli od propisane, preslano je bilo više od četvrtine uzoraka, a bolje rezultate sa soli imali su suhomesnati proizvodi, kojih je petina bila s udjelom soli višim od propisanog. Dok bi čovjek očekivao više soli u suhomesnatim proizvodima, a kod kruha se, radi zdravlja, čuvao rafiniranog brašna, aditiva, ispada da se i soli treba čuvati u kruhu.

image

Split, 170415.
Pierre Laillier i Jean Louis Lerosey francuski strucnjaci za sireve u prostorijama Hrvatsko francuske alijanse odrzali su predavanje i uz degustaciju opisivali su francuske sireve.
Foto: Jakov Prkic/CROPIX

Jakov Prkic/Cropix

Dok se kod ovčjih i kozjih sireva najčešće vara dolijevanjem kravljeg mlijeka, što je utvrđeno za 12 posto uzoraka, u kravlje se mlijeko u 13 posto uzoraka dolijevala voda ili je udio mliječne masti u suhoj tvari bio manji od deklariranog udjela.

Nije sve crno; analize 30 uzoraka bezglutenske hrane i gotovih proizvoda od žitarica nisu pokazale ništa sporno ni odstupanja od deklaracija. U bezglutenskoj hrani nije bilo glutena, a gotovi proizvodi od žitarica odgovarali su parametrima navedene nutritivne deklaracije.

Prijave građana

Iz Državnog inspektorata rekli su nam da je broj obavljenih nadzora u 2022. godini na razini iz 2021. godine, no kako se ti podaci još uvijek statistički obrađuju, dali su nam rezultate za 2021., u kojoj su obavili 3730 inspekcijskih nadzora. Navode da su u nadzorima bili u maloprodajnim i proizvodnim objektima za hranu na području cijele Hrvatske, a podjednako su bili zastupljeni veliki trgovački lanci, manje trgovine, štandovi te ugostiteljstvo.

Od ukupnog broja inspekcijskih nadzora, utvrđene su 364 povrede propisa za označavanje, sljedivost i kvalitetu hrane, od čega se 251 nepravilnost odnosila na označavanje, odnosno informiranje potrošača o hrani.

– Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata kontrole provodi po službenoj dužnosti, ali i prema zaprimljenim predstavkama građana. Prilikom inspekcijskog nadzora provjerava se označavanje proizvoda, sljedivost te kvaliteta proizvoda ako je ista propisana te se uzorkuju proizvodi radi utvrđivanja označene i/ili propisane kvalitete.

image
Dusko Marusic/Cropix/Cropix

Kada se u inspekcijskom nadzoru utvrdi nepravilnost, inspektori postupaju sukladno prekršajnim i upravnim mjerama propisanim Zakonom o informiranju potrošača o hrani i Zakonom o poljoprivredi. Iznosi novčanih kazni su propisani navedenim zakonima, a o visini novčane kazne odlučuje nadležni sud – kažu iz Državnog inspektorata i dodaju da je pretprošle godine pokrenuto 159 prekršajnih postupaka te je donesena 171 upravna mjera. Objašnjavaju da su upravne mjere koje inspektori donose zabrana stavljanja na tržište nesukladnog lota proizvoda, naređuju povlačenje s tržišta, ispravljanje nesukladnosti...

– U većini slučajeva subjekti u poslovanju s hranom samoinicijativno ispravljaju utvrđene nesukladnosti i u slučaju potrebe pokreću postupak povlačenja proizvoda s tržišta, a prije donošenja rješenja – ističu u Inspektoratu.

Vratimo se poljoprivredi

Vrijeme se vrti ukrug i čini se da se sami možemo zaštititi od nekih varanja i doći do zdravije hrane tako da se vratimo u vremena svojih baka i roditelja, koji su mljeveno meso kupovali samo ako im se pred očima u mesnicama samljelo od komada mesa koji su sami odabrali, a oni najoprezniji su kod kuće imali mašine za mljevenje i sami “proizvodili” mljeveno.

Oni koji imaju zemlje tamo gdje je moguće saditi masline, mogli bi razmisliti o tome da podignu maslinike i sami sebi proizvode ulje, a nije loše razmisliti ni o pečenju kruha.

image
Ivo Ravlic/Cropix

I tako, malo pomalo ispada da bi čovjek trebao napustiti posao i baciti se u poljoprivredu i stočarsku proizvodnju da bi koliko-toliko znao što jede i kako se hrani. A to znači da smo prepušteni na milost trgovaca i njihovih odluka o tome kakvu će hranu nabavljati. Hrane ima kvalitetne, ali je s njom zarada manja nego kod one koja je manje kvalitete.

Vrijedi kazati i to da kod nas nije regulirano ograničenje rokova trajanja prigodom uvoza, odnosno unosa hrane u Hrvatsku. Zato ne treba čuditi kad domaći voćari prosvjeduju jer se događa da u sezoni berbe jabuka domaće tržište preplave jeftine jabuke iz uvoza, one kojih se bogatije zemlje rješavaju jer nabavljaju svježe i kvalitetnije...

Nažalost, nisu jabuke jedina hrana o kojoj se takvo što može reći.

Voda u mlijeku, patvoreni sirevi...

Od 217 uzoraka uzetih preklani, rezultati su pokazali:

– od 15 uzoraka hrane označene navodom "bez glutena", svi uzorci bili su sukladni s obzirom na utvrđeni sadržaj glutena,

– od 15 uzoraka gotovih proizvoda od žitarica koji su se analizirali na parametre nutritivne deklaracije, svi su uzorci bili sukladni,

– od 25 uzoraka ekstra djevičanskih maslinovih ulja, 13 ih je bilo nesukladnih jer ekstra djevičansko maslinovo ulje nije zadovoljavalo propisane uvjete za navedenu kategoriju,

– od 31 uzorka meda, 11 ih je bilo nesukladno; kod tri uzorka su utvrđeni strani šećeri, a ostale nepravilnosti odnosile su se na parametre kvalitete koji nisu bili u skladu s propisanim zahtjevima,

– od 16 uzoraka mljevenog mesa, četiri su bila nesukladna jer je omjer kolagena i mesnih bjelančevina bio veći od propisanog,

– od 25 uzoraka mlijeka, tri uzorka bila su nesukladna; kod jednog uzorka utvrđeni udio mliječne masti bio je niži od označenog, a kod dva uzorka viši od označenog,

– od 15 uzoraka mliječnih proizvoda, fermentirani mliječni proizvodi i maslac, jedan uzorak nije bio sukladan na udio mliječne masti jer je utvrđeni udio mliječne masti bio viši od označenog 6,7 posto,

– od 15 uzoraka kravljeg sira, dva su bila nesukladna jer nisu udovoljavala propisanim zahtjevima kvalitete; jedan nije udovoljavao označenoj kategoriji s obzirom na utvrđeni udio vode u bezmasnoj tvari sira, a kod drugog utvrđeni udio mliječne masti u suhoj tvari bio je nešto manji od deklariranog udjela,

– od 25 uzoraka kozjih i ovčjih sireva, tri su bila patvorena kravljim mlijekom,

– od 15 uzoraka kruha, četiri uzorka nije udovoljavalo propisanom zahtjevu kvalitete jer je utvrđeni udio soli bio nešto viši od propisanog,

– od 10 uzoraka hrane sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, dva uzorka bila su nesukladna zbog količine soli u suhomesnatim proizvodima,

– od 10 uzoraka bučina ulja, dva uzorka nisu bila sukladna identifikacijskim parametrima za bučino ulje.

Čitajte oznake na pakiranju!

Informacije kojima je hrana označena moraju biti točne i lako razumljive te ne smiju biti obmanjujuće u vezi s karakteristikama hrane. Oznaka na hrani mora biti lako uočljiva, jasno čitljiva i neizbrisiva te informacije ne smiju biti skrivene, prekrivene ili prekinute drugim pisanim, slikovnim prikazima i drugim materijalom – kažu u Poljoprivrednoj inspekciji.

Savjetuju građanima da prigodom kupnje hrane čitaju podatke kojima je hrana označena kako bi dobili potrebne i razumljive informacije o proizvodu.

Najčešće nepravilnosti

Inspektori navode najčešće nepravilnosti utvrđene uz označavanje hrane:

– u popisu sastojaka, naziv tvari ili proizvoda koji uzrokuju alergije ili netolerancije nije naglašen uporabom vrste pisma koje se jasno razlikuje od vrste pisma kojim je pisan ostatak popisa sastojaka,

– alergeni nisu navedeni,

– nema oznake na hrvatskom jeziku,

– na oznaci proizvoda nije navedena adresa subjekta u poslovanju s hranom koji je odgovoran za informacije o hrani,

– nedostaje ispravan naziv i adresa subjekta u poslovanju s hranom i uvjeti čuvanja,

– popis sastojaka nije naveden po padajućem redoslijedu,

– nije naveden podatak o masi proizvoda,

– na tržište stavljena hrana koja je označena tako da potrošača dovodi u zabludu.

26. prosinac 2024 05:46