Kakve veze ruska invazija na Ukrajinu ima s hrvatskim mirovinama? Budući umirovljenici itekako će to osjetiti, već im se topi imovina u mirovinskim fondovima

Na mirovinama će budući umirovljenici osjetiti sva zbivanja ove godine zbog rata u Ukrajini, ludovanja cijena hrane i energenata, inflaciju, padove cijena dionica i obveznica, strahove od recesije, podizanja i najave podizanja referentnih kamata, piše Slobodna Dalmacija.

Sve to što se događa u Hrvatskoj i svijetu, odražava se na vrijednost dionica i obveznica, u kojima je najveći dio mirovinskih doprinosa budućih umirovljenika.

U prvih pola godine minusi premašuju uplate i više je pala vrijednost imovine građana u obveznim mirovinskim fondovima nego su u tom prvom polugodištu uplatili za buduće mirovine. Od siječnja do kraja lipnja ove godine, u fondove drugog mirovinskog stupa na osobne račune njihovih 2,1 milijuna članova stiglo je 3,96 milijardi kuna koliko se skupilo od pet posto doprinosa s mjesečnih bruto plaća zaposlenih, a u tom je razdoblju neto imovina tih fondova pala za 4,02 milijarde kuna.

Godišnja razina

Samo u lipnju je 699 milijuna kuna mirovinskih doprinosa stiglo u obvezne mirovinske fondove čiji je gubitak tog mjeseca iznosio 1,8 milijardi kuna za koliko se tijekom lipnja smanjila vrijednost neto imovine tih fondova na 129,09 milijardi kuna. Kad se tome doda pad od 298 milijuna kuna na 7,5 milijardi kuna vrijednosti neto imovine u trećem stupu, u čijim otvorenim i zatvorenim mirovinskim dobrovoljnim fondovima štedi 408 tisuća ljudi, ispada da je vrijednost imovine građana u drugom i trećem stupu pala za 4,3 milijardi kuna u pola godine.

Nešto bolje stvari stoje na godišnjoj razini i oba stupa su u plusu, obvezni mirovinski fondovi drugog stupa na kraju lipnja ove godine imali su 2,67 milijardi kuna više imovine nego krajem istog prošlogodišnjeg mjeseca, a vrijednost neto imovine dobrovoljnih mirovinskih fondova porasla je 322,6 milijuna kuna.

Imovina u drugom stupu je za vrijeme korone, u ožujku 2020. pala 3,7 milijardi kuna na 108,6 milijardi kuna, a drugi i treći zajedno su bili potonuli za 4,08 milijardi kuna na 114,5 milijardi kuna. Nakon ožujka su se oporavili i počeli svakog mjeseca rasti pa su se na vrijednosti kojima su započeli 2020. godinu vratili u srpnju.

Ove godine to se ne događa, u siječnju i ožujku imovina obveznih fondova je rasla, s ruskim napadom na Ukrajinu u veljači je pala 3,1 milijardu kuna što je najveći pad ove godine.

S pandemijom i zatvaranjem gospodarstava u zemlji i svijetu, središnje banke i vlade borile su se usmjeravanjem milijardi u pomoć tvrtkama i spašavanje radnih mjesta što je rezultiralo oporavkom i domaći su mirovinski fondovi na tom valu uspjeli 2020. godinu završiti bez minusa.

Energetska kriza

Ove godine na to ne treba računati. Korona nije pobijeđena, a nisu ni svi opskrbni lanci oporavljeni, na sve to su sjela poskupljenja hrane i energenata, rat u Ukrajini, veliki rast inflacije koji u pojedinim europskim zemljama doseže i 20 posto, u lipnju je u Hrvatskoj inflacija iznosila 12,1 posto, a ove se godine očekuje rekordna inflacija u Europskoj uniji od 7,6 posto. Zato su središnje banke odlučile na inflaciju krenuti podizanjem referentnih kamata, američka je to već učinila i podigla ih snažno, dok je europska središnja banka najavila blaži rast.

Uz sve to nad Europom se nadvija neizvjesnost hoće li biti dovoljno plina i prijeti joj energetska kriza i neugodna zima, na što se nadovezuje prijetnja recesijom, tako da malo tko očekuje oporavak ove godine, u najbolju se ruku očekuje usporavanje rasta inflacije i gospodarstva. Sve je to izazvalo padove dioničkih indeksa diljem svijeta što iznose i do 20 posto, dok se Crobex, dionički indeks Zagrebačke burze, još drži dobro s padom od 5,6 posto ove godine.

Mirovinski se fondovi ne mogu izolirati od takvih okolnosti, novac budućih umirovljenika čuvaju u obveznicama i dionicama. Mogu samo smanjivati vrijednost imovine u dionicama u korist obveznica koje su nešto sigurnije, ali s manjim prinosima.

Svi prinosi obveznih mirovinskih fondova ove su godine u padu. Mirex je prosječna vrijednost obračunskih jedinica svih obveznih mirovinskih fondova iste kategorije, a od početka ove godine je pao 5,09 posto za kategoriju A, minus za kategoriju B iznosi 4,98 posto a 4,85 posto za kategoriju C.

Dugoročna ulaganja

Prosječni godišnji prinosi od početka rada fondova su u plusu i iznosili su 6,56 posto za kategoriju A, za kategoriju B prinos je 5,1 posto dok je 3,54 posto prinos za kategoriju C obveznih mirovinskih fondova.

Za mirovinska ulaganja se kaže da su dugoročna i da se tako trebaju promatrati te da ima dovoljno vremena da se povrati izgubljeno, a za obračun mirovine važan je kompletan radni vijek.

Neki stručnjaci navode da je inflacija od 2001. do 2021. iznosila dva posto, tako da bi realni prinos obveznih mirovinskih fondova bio na razini od 3,84 posto u tom razdoblju što nije loše u međunarodnim usporedbama. Pitanje je kako će završiti ova godina i hoće li i koliko pokvariti te prinose.