Kod onih koji su pri vrhu svakodnevo kupujemo: objavljena lista najpoželjnijih poslodavaca, nije za čuditi se što ih Hrvati vole kad se vidi kolike plaće isplaćuju...

Tko su najpoželjniji poslodavci u Hrvatskoj i koji su razlozi njihove atraktivnosti otkrilo je osamnaesto po redu istraživanje o poslodavcima prvog izbora, koje provodi specijalizirani portal MojPosao. U istraživanju provedenom tijekom 2021. i 2022. godine sudjelovalo je gotovo 25.000 ispitanika.

Kako bi dobili što bolji pregled i tvrtkama omogućili bolji uvid u konkurenciju, tvrtke su podijeljene prema primarnoj djelatnosti prema NKD klasifikaciji, a danas su objavili samo podatke tvrtki kojima je primarna djelatnost trgovina na veliko i malo.

Na prvom mjestu je dm-drogerie markt koji je dobio gotovo polovicu bodova. Na drugom mjestu je LIDL Hrvatska s 13 posto bodova te Müller trgovina Zagreb s 9 posto bodova. 

Slijede Fortenova grupa (Konzum je dio ove kompanije), Kaufland Hrvatska, BIPA, Pevex, Tommy, Plodine, a na desetom je mjestu Pepco. 

Teško je, gledajući ovaj popis, ne primjetiti kako hrvatski radnici najviše cijene njemačke tvrtke. dm je originalno njemačka tvrtka, Lidl i Kaufland su članovi njemačke linije trgovina iz Schwarz-Gruppe, BIPA je također članica njemačke REWE grupe, Muller je također osnovan u Njemačkoj prije skoro 70 godina...

Kad se gleda samo broj ljudi koji je glasao za neku tvrtku, bez obzira na koje mjesto ju je stavio, ispada da bi za dm-drogerie markt radilo 63 posto ispitanika! Ovaj podatak nikoga ne treba čuditi budući da je dm od početka ove godine dvaput, i to značajno, dizao plaće svoim radnicima, a ukupno ih je 1800. Lani im je prosječna plaća bila 10.500, sad se to već penje preko 11.000 kuna. Usto, ove godine su, uz redovite, već dobili dvije ekstra plaće!

Lidl u Hrvatskoj zapošljava preko tri tisuće ljudi, a prosječna plaća 2020. iznosila je 9300 kuna. Vjerujemo da je sada i veća. Iste te godine trećeplasirani Muller je radnicima prosječno isplaćivao 6800 kuna mjesečno.

Kako navode na Moj posao, istraživanje se temeljilo isključivo na percepciji ispitanika o samim tvrtkama i njihovom slobodnom izboru. Naime, u istraživanju nisu bili unaprijed ponuđeni nazivi tvrtki.