Koje su nekretnine u Hrvatskoj najprodavanije? Ovo sigurno niste očekivali

Iz analize tržišta nekretnina u 2021. u Hrvatskoj, proizlazi kako je ukupna vrijednost prodanih nekretnina u 2021. godini iznosila 60.086 milijardi kuna. Ostvareno je 133.977 kupoprodaja, što u odnosu na 2020. godinu predstavlja rast od 30 posto.

To su, naime, podaci iz Hrvatskog institutu za povijest u Opatičkoj ulici u Zagrebu, gdje je održan stručni skup ‘Tržište nekretnina Republike Hrvatske‘, u organizaciji Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ekonomskog instituta Zagreb. U sklopu skupa predstavljena je publikacija ‘Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske u 2021. godini‘.

Najveći broj transakcija pritom se odnosi na kupoprodaje:

- poljoprivrednog zemljišta, njih 43.846, što čini 32,7 posto ukupnog broja kupoprodaja

- stanova/apartmana kojih je ostvareno 29.609, odnosno 22,1 posto od ukupnog broja 

- građevinskog zemljišta kojih je zabilježeno 23.633 (17,6 posto ukupno ostvarenih transakcija)

- obiteljskih kuća kojih je zabilježeno 16.876, što je činilo 12,6 posto ukupnog broja ostvarenih kupoprodaja na tržištu nekretnina 2021. godine.

Gledano u odnosu na ostvareni bruto domaći proizvod (BDP), kupoprodajne transakcije nekretnina činile su 14 posto BDP-a 2021. godine. Za usporedbu, taj je udio 2020. godine iznosio 11 posto, a vrijednost prodanih nekretnina se u 2021. godini povećala za visokih 50,1 posto.

S obzirom na vrstu nekretnine, najznačajniji udio u vrijednosti kupoprodaja na tržištu nekretnina u 2021. godini bilježe stanovi na koje se odnosi 38,6 posto vrijednosti ugovorenih kupoprodaja, zatim slijede građevinska zemljišta s udjelom od 22,7 posto te obiteljske kuće s udjelom od 21,1 posto. Prema broju kupoprodaja izdvaja se Grad Zagreb, iza kojeg slijede urbana središta u priobalju Zadar, Split i Rijeka, dok se u kontinentalnom dijelu zemlje ističe Osijek. U ovim gradovima učestalije su kupoprodaje stanova/apartmana, dok kupoprodaje građevinskog zemljišta dominiraju u priobalnom pojasu izvan većih gradskih naselja te u dijelu zaleđa Istre i srednje Dalmacije, a kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta prevladavaju u ostatku Hrvatske.

MI SMO VEĆ POSLOVIČNO MEĐU NAJSKUPLJIMA

Ono što se već godinama ponavlja kao mantra jest da su najskuplji stanovi u Dubrovniku, Rovinju, Splitu i Opatiji.

Kako stoji u publikaciji ‘Pregled tržišta nekretnina RH za 2021. godinu‘, najvišu medijalnu cijenu stana/apartmana, iznad 15.000 kuna po m2, pored Dubrovnika (18.610 kuna po m2), bilježe i gradovi Rovinj (17.045 kuna po m2), Split (16.682 kune po m2) i Opatija (15.390 kuna po m2).

Medijalna cijena u rasponu od 10.001 do 15.000 kuna zabilježena je u 52 jedinice lokalne samouprave te se tu, s iznimkom Grada Zagreba (12.032 kune po m2) i Velike Gorice (11.133 kune po m2), isključivo radi o priobalnim i otočnim gradovima i općinama. U ovoj skupini JLS-ova najviša medijalna cijena prodanih stanova/apartmana po m2 zabilježena je u Funtani (14.648 kuna), a najniža u Općini Preko, od 10.088 kuna po m2. Od 83 jedinice lokalne samouprave u kojima su postignute medijalne cijene stana između 5.001 i 10.000 kuna po m2, njih 45 smješteno je u priobalju i na otocima, dok preostalih 438 jedinica najvećim dijelom čine veći gradovi u kontinentalnom dijelu zemlje. Medijalne cijene stanova/apartmana do 5.000 kuna po m2 obilježavaju ruralne predjele i većinu jedinica lokalne samouprave smještenih u središnjem i istočnom dijelu Hrvatske, njih 24.

OBITELJSKE KUĆE

Kada je riječ o obiteljskim kućama, znatno više cijene prilikom prodaje postižu se u gradovima i općinama na prostoru obalnih županija. S najvišim medijalnim cijenama, iznad 11.000 kuna po m2, izdvajaju se Vrsar (14.709 kuna), Vis (12.503 kune) i Tisno (11.124 kune). Medijalna cijena obiteljskih kuća u rasponu od 5.000 do 10.000 kuna po m2 ostvarena je u 23 priobalnih i 14 otočnih lokalnih jedinica. Zanimljiv je podatak da se za jedan m2 obiteljske kuće u Šibensko-kninskoj županiji moglo kupiti čak 19 m2 u Zagrebačkoj županiji.

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE U DUBROVNIKU 173 EURA KVADRAT

Medijalnu cijenu građevinskih zemljišta iznad 1.000 kuna po m2 zabilježilo je 10 JLS-ova, i to su redom: Bol (2.048 kuna po m2), Split (1.293 kune po m2), Dubrovnik (1.282 kune po m2), Postira (1.166 kuna po m2), Makarska (1.139 kuna po m2), Tučepi (1.124 kune po m2), Baška Voda (1.109 kuna po m2), Dubrovačko Primorje (1.107 kuna po m2), Podstrana (1.050 kuna po m2) i Vrsar (1.036 kuna po m2). Medijalna cijena građevinskih zemljišta u rasponu od 501 do 1.000 kuna po m2 zabilježena

je u 63 JLS-a. Radi se o gradovima i općinama smještenim u sedam priobalnih županija. U 118 JLS-ova, od kojih je većina, čak njih 88, smještena na području Jadranske Hrvatske, medijalna cijena građevinskog zemljišta kretala se u rasponu od 101 do 500 kuna po m2. U ovom cjenovnom razredu nalazi se i Grad Zagreb s medijalnom cijenom građevinskog zemljišta od 467 kuna po

m2. Cijene po m2 od 100 i manje kuna uglavnom se postižu u ruralnim predjelima te u središnjoj, sjeverozapadnoj i istočnoj Hrvatskoj. Medijalne cijene građevinskog zemljišta manje od 10 kuna po m2 zabilježene su u 22 lokalne jedinice, od kojih se najveći broj nalazi u Sisačko-moslavačkoj županiji, i to su Lekenik, Glina, Topusko, Lipovljani, Jasenovac, Martinska Ves, Sunja, te u Požeško-slavonskoj županiji, a to su Lipik, Velika, Pakrac i Jakšić.

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

U 2021. godini poljoprivredno zemljište bilo je najskuplje u jadranskim jedinicama lokalne samouprave. Medijalnu cijenu poljoprivrednog zemljišta veću od 200 kuna po m2 zabilježila su dva JLS-a, oba u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Dugi Rat u iznosu od 270,3 kune po m2 te Okrug u iznosu od 249,9 kuna po m2. U 11 jedinica lokalne samouprave medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta kretala se u rasponu od 101 do 200 kuna po m2, i to u Pašmanu, Hvaru, Makarskoj, Murteru – Kornatima, Omišu, Trogiru, Baškoj Vodi, Podstrani, Loparu, Podgori i Splitu. U 32 jadranske jedinice lokalne samouprave medijalne cijene prodanog poljoprivrednog zemljišta kretale su se između 51 i 100 kuna po m2. U 448 jedinica lokalne samouprave medijalne cijene prodanih poljoprivrednih zemljišta po m2 iznosile su 50 kuna i manje.

POSLOVNI PROSTORI

Najviše medijalne cijene prodanih poslovnih prostora po m2 zabilježene su u priobalnim jedinicama lokalne samouprave. Pritom predvodi Biograd na Moru s 22.124 kune po m2, iza kojeg slijede Rovinj s 13.531 i Dubrovnik s 13.321 kunom po m2. Grad Zagreb s medijalnom cijenom od 8.180 kuna po m2 bilježi značajno nižu prosječnu vrijednost poslovnih prostora u odnosu na značajan dio većih priobalnih gradova. Sličnu vrijednost medijalne cijene poslovnih prostora koju bilježi Grad Zagreb bilježe još i Zadar i Rijeka u kojima je medijalna cijena u 2021. iznosila 8.716 i 7.777 kuna po m2, što je bilo za 6,6 posto iznad te 4,9 posto ispod medijana cijene poslovne nekretnine u Gradu Zagrebu.