Samac koji sada živi u gradu bez prireza, primjerice u Bjelovaru, i koji ima neto plaću 554,18 eura, zbog poreznih izmjena koje je Vlada u srijedu predstavila od 1. siječnja iduće godine imat će 41,82 eura veću plaću jer će država na sebe preuzeti dio troška doprinosa na mirovinsko osiguranje i zato što će rasti osnovni odbitak, piše Jutarnji list.
Bjelovarčanin bez djece s neto plaćom od 931,78 eura dobit će pak povećanje od samo 6,42 eura.
Roditelj s dvoje uzdržavane djece s plaćom od 560 eura imat će u novčaniku 45 eura više, a onaj s plaćom od 1032 eura koji živi u gradu ili općini bez prireza samo 75 centi više.
Zagrepčanin samac koji prima prosječnu bruto plaću, koja je za veljaču u metropoli iznosila 1832 eura, od 1. siječnja iduće godine mogao bi imati 39,47 eura veću neto plaću zbog ukidanja prireza i podizanja osnovnog osobnog odbitka. Ako se gradonačelnik Tomislav Tomašević ipak odluči podignuti stopu poreza na dohodak na maksimalnih 23,6 posto, onda će taj rast neto plaće biti minimalan i iznosit će oko tri eura.
Ovo su izračuni napravljeni nakon što je Vlada u srijedu predstavila porezne izmjene u okviru šestog kruga rasterećenja.
Poruka koju Vlada šalje jest da će plaće rasti najviše onima koji imaju najmanje, jer će država na sebe preuzeti dio plaćanja mirovinskih doprinosa, dok će oni s prosječnim i većim plaćama profitirati zbog ukidanja prireza i povećanja osobnog odbitka ako se gradonačelnici i načelnici ne odluče podizati stope poreza na dohodak, što im je sada omogućeno. To Vlada naziva većom autonomijom i fiskalnom decentralizacijom, dok oporba u tome vidi političke obračune, jer je narativ da premijer Andrej Plenković omogućava veće plaće, a "zločesti" gradonačelnici dižu poreze.
Kako je to Vlada zamislila?
Kroz potpuno ukidanje prireza za lokalne jedinice istodobno im ostavlja mogućnost da dižu stope poreza na dohodak, kroz povećanje osobnog odbitka i kroz preuzimanje na sebe dijela tereta plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje.
Tako će ubuduće općine, koje su imale mogućnost uvesti do 10 posto prireza, sada moći umjesto 20 posto poreza na dohodak uvesti stopu u rasponu od 15 do 22 posto za plaće do 50.000 eura godišnje.
Za plaće iznad tog iznosa moći će imati stopu od 25 do 33 posto.
Vlada je, napomenimo, sada odlučila i dići granicu za primjenu najveće stope poreza na dohodak s postojećih 47.780,28 eura na 50.000 eura godišnje.
Gradovi s manje od 30.000 stanovnika, koji su mogli uvesti prirez do 12 posto, sada će moći imati nižu stopu poreza na dohodak u rasponu od 15 do 22,4 posto, a višu od 25 do 33,6 posto. Gradovi s više od 30.000 stanovnika koji su mogli uvesti maksimalno 15 posto prireza sada će imati mogućnost odrediti od 15 do 23 posto kao nižu stopu i od 25 do 34,5 posto kao višu stopu.
Grad Zagreb, koji je i sada bio u posebnoj kategoriji s 18 posto prireza, nakon ukidanja prireza moći će imati nižu stopu poreza na dohodak od 15 do 23,6 posto, a višu od 25 do 35,4 posto.
Diže se i osnovni osobni odbitak s 530,90 eura na 560 eura, a u Vladi su izračunali da će ove porezne izmjene lokalnu državu stajati 108 milijuna eura.
Kada je riječ o doprinosima, do najviše 300 eura smanjuje se osnovica za mirovinsko osiguranje za bruto plaću do 700 eura, a za plaće iznad tog iznosa do najviše 1300 eura postupno će se smanjivati olakšica.
Prosječno će oni s bruto plaćom do 700 eura imati 42,90 eura više, oni koji imaju do 900 eura plaću imat će 34,30 eura više, oni s bruto plaćom do 1100 eura 20,66 eura više, a oni s bruto plaćom do 1300 eura 6,72 eura više.
Ove izmjene zahvatit će više od 1,5 milijuna ljudi od ukupno 2,8 milijuna obveznika i državu će stajati 329 milijuna eura. Oni koji imaju plaću veću od 1300 eura bruto plaćat će i dalje jednake doprinose.
Premijer je u srijedu poručio da je cilj povećanje plaća, podizanje životnog standarda i kupovne moći, smanjenje nejednakosti, očuvanje gospodarskog rasta i jačanje fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave.
- Teza da Vlada nešto uzima lokalnim jedinicama je lažna - rekao je premijer i dodao da je ukupan prihod lokalnih jedinica od 2017. do 2022. zbog izmjena zakona povećan s 10,6 na 17,7 milijardi kuna.
‘Prihodi gradova i općina rasli 67%, na raspolaganju imaju niz poreza‘
Porez na imovinu u ovom mandatu nije tema, poručio je danas premijer, ali istodobno je Vlada u prezentaciji navela koliko su rasli prihodi lokalnih jedinica i koji im sve lokalni porezi stoje na raspolaganju.
Tako je objavljeno kako lokalna država od 2017. do 2022. bilježi rast prihoda od poreza na dohodak i prireza od čak 67 posto, odnosno za malo manje od milijardu eura. Gradu Zagrebu prihodi s te osnove rasli su 39 posto, Splitu 58 posto, Rijeci 32 posto, a Osijeku 57 posto. Prihodi od poreza na dohodak i prireza u samo jednoj godini rasli su za 19 posto. Vlada im jednom prezentacijom suptilno poručuje i da imaju na raspolaganju lokalne poreze.
Pa tako gradovi i općine sami određuju stope poreza na potrošnju, na kuće za odmor, na korištenje javnih površina, a sada umjesto prireza i stopu poreza na dohodak. Tako je od 556 jedinica lokalne samouprave, tek njih 356 uvelo porez na korištenje javnih površina. Zagreb, primjerice, nije uveo taj porez. Ukupno 305 ih je imalo prirez, a 463 porez na kuće za odmor.
Najviše njih, čak 517, uvelo je porez na potrošnju, a 491 jedinica ima paušalni porez u turizmu, ali rijetko se koja odlučila na maksimalnih 2500 kuna po krevetu. Tu su još i porez na promet nekretnina, porez na motorna vozila koji se plaća pri registraciji, na plovila, nasljedstva i darove, na automate za igre, što određuje centralna država.