Vrijeme brzo ističe za one za koje se strahuje da su zarobljeni pod ruševinama u Turskoj i Siriji nakon što je potres jačine 7,8 stupnjeva pogodio obje zemlje, donosi Slobodna Dalmacija.
Spasilački timovi iz ove dvije zemlje, ali i cijelog svijeta neprestano rade na uklanjanju ruševina gdje god ima znakova života.
Ali koliko dugo preživjeli mogu izdržati pod ruševinama?
Ovisi o raznim čimbenicima, rekli su stručnjaci za BBC.
Koliko dugo možete preživjeti ovisi o položaju preživjelog u vrijeme kada se zgrada urušila, njegovom pristupu zraku i vodi, klimi, vremenskim uvjetima i fizičkom stanju zatočenika.
Većina spašavanja odvija se unutar 24 sata od katastrofe, ali bilo je slučajeva da su ljudi iz ruševina izvučeni mnogo kasnije.
Svijest i pripremljenost
Iako nije lako predvidjeti kada će se dogoditi potres ili iznenadno rušenje zgrade, položaj koji zauzmete u izvanrednoj situaciji ključan je za vaš opstanak, kažu stručnjaci.
Dobro odabran položaj može vam pružiti fizičku zaštitu ispod ruševina i omogućiti pristup zraku.
"Ako ste u mogućnosti primijeniti položaj koji se zove ‘Spusti, pokrij i zadrži‘, to stvara džep za preživljavanje, zračni džep", kaže Murat Harun Ongoren, koordinator u AKUT-u, najveće turske civilne organizacije društva za pomoć i spašavanje.
Spustiti, pokriti i zadržati znači: spustiti se na koljena na tlo, pokriti se stolom ili nečim masivnim i čvrsto držati dok drhtanje ne prestane.
"Obrazovanje, obuka i svijest o hitnim mjerama (prije nego što se dogodi katastrofa kao što je potres) vrlo su važni, ali se često zanemaruju", dodaje.
"I to će odrediti vaš životni vijek pod ruševinama."
Dr. Jetri Regmi, tehnički službenik Svjetskog programa za hitne zdravstvene situacije SZO-a, također naglašava važnost pripravnosti.
"Pronalaženje zaklona na sigurnom mjestu poput masivnog stola ili stola za blagovanje povećava vaše šanse za preživljavanje."
"Nema jamstava, jer je svaka hitna situacija drugačija, ali početni napori potrage i spašavanja ovise o sposobnosti i pripravnosti lokalnih zajednica", kaže.
Pristup zraku i vodi
Dostupnost zraka i vode ključni su za preživljavanje kada su zarobljeni ispod srušene zgrade.
Ali to ovisi o težini vaših ozljeda - gubitak krvi smanjuje vaše šanse da preživite dulje od 24 sata.
Dakle, ako preživjeli nije ozbiljno ozlijeđen i ima zraka za disanje - zračni džep u odgovarajućem prostoru - sljedeća najvažnija stvar je hidrirati se.
Prema profesoru Richardu Edwardu Moonu, stručnjaku za intenzivnu njegu sa Sveučilišta Duke u SAD-u, "nedostatak vode i kisika ključni su problemi za preživljavanje".
“Svaka odrasla osoba dnevno izgubi do 1,2 litre vode”, kaže ovaj stručnjak.
"To se događa kroz urin, izdisaj, isparavanje i znoj. Točka u kojoj ste izgubili osam ili više litara je kada se osoba ozbiljno razboli."
Prema nekim procjenama ljudi mogu izdržati bez vode između tri i sedam dana.
Težina ozljeda
Ako je osoba zadobila udarac u glavu ili druge teške ozljede i ima ograničen prostor za disanje, male su šanse da će preživjeti više od jednog dana nakon katastrofe.
Ključna je sposobnost procjene ozbiljnosti ozljede, kaže dr. Regmi.
"Ljudi s ozljedama kralježnice, glave ili prsnog koša možda neće preživjeti osim ako se ne prebace u ustanovu za akutne ozljede", kaže.
Gubitak krvi, prijelomi ili razderotine organa povećavaju šanse smrti.
Njega nakon spašavanja jednako je važna, smatra dr. Regmi.
“Čak i oni spašeni iz ruševina mogli bi umrijeti od takozvanog ‘sindroma sudara’. To se često događa u katastrofama kao što su potresi, pojedincima koji su ostali zarobljeni ispod srušene ili pokretne strukture."
"Crash sindrom" (drugi nazivi su traumatska rabdomioliza ili sindrom uklještenja mišića) nastaje kada su mišići oštećeni pritiskom krhotina i proizvode toksin, prema tehničkom službeniku WHO-a.
Nakon što se ostaci uklone, toksin se počinje širiti tijelom s ozbiljnim zdravstvenim posljedicama.
Klima i vremenski uvjeti
Klima pogođenog područja također određuje koliko dugo žrtve mogu trajati.
Prema riječima profesora Moona, zimski uvjeti u Turskoj znatno kompliciraju situaciju.
"Tijelo prosječne odrasle osobe ne gubi sposobnost zadržavanja topline do 21 stupnja Celzijusa. Ali kad je hladnije od toga, druga je priča", kaže.
U ovom trenutku tjelesna temperatura u biti prati temperaturu okoline.
"Brzina kojom će doći do hipotermije ovisit će o tome koliko je osoba izolirana, koliko je zaštićena."
"Ali na kraju će mnogi manje sretni doživjeti hipotermiju u ovakvim uvjetima", kaže specijalist intenzivne njege.
Ljeti je sasvim suprotno, ako je unutarnji prostor pretopao, osoba bi mogla prebrzo izgubiti vodu, što smanjuje šanse za preživljavanje.
Psihička moć
Često podcijenjen faktor, prema stručnjacima, je mentalno zdravlje i kontrola.
Upozoravaju da usmjeravanje mentalne volje i načina razmišljanja na preživljavanje također može biti ključno za preživljavanje.
"Strah je naša prirodna reakcija, ali ne smijemo paničariti. Moramo biti mentalno jaki kako bismo preživjeli", kaže stručnjak za spašavanje Ongoren.
Potrebna je odlučnost.
„Važno je pokušati izbjeći osjećaj straha i zadržati kontrolu nad sobom. Motivacija bi trebala biti: ‘U redu, sada sam ovdje, moram pronaći način da ostanem živ‘, za BBC.
„To će dovesti do manje vikanja i fizičkog kretanja. Moraćete da sačuvate energiju kontrolisanjem čula i panike."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....