Korčula bilježi pad broja stanovnika, a najveći rast zabilježen je na Koločepu i Šipanu

Iako su i hrvatski otoci između dvaju popisa stanovništva izgubili dio stanovnika, indikativno je da njihov pad znatno manji u odnosu na pad koji je zabilježen na državnoj razini, u apsolutnom smislu, najveći pad stanovnika imao je otok Rab, najveći rast Krk.

Na 53 naseljena hrvatska otoka te 2021. živjelo je 127.838 otočana, što je za oko pet tisuća ili 3,70 posto manje u odnosu na 2011. godinu.

S druge strane, država je u tom razdoblju izgubila 413.056 stanovnika ili 9, 64 posto, navodi se u Vladinu Izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima za 2021., godinu u kojoj je u otoke investirano čak 4, 4 milijarde kuna, najviše ikad, piše Hina.

Stanovništvo je raslo na 22 otoka, palo na njih 28, isti broj stanovnika, dva, zadržao je otok Male Srakane.

U apsolutnom smislu, najveći pad stanovnika imali su Rab, koji je ostao bez 1060 stanovnika, pa Korčula (928), Pag (720), Čiovo (651) i Lošinj (500).

Najveći rast stanovnika zabilježen je na otocima Krku (533), Šolti (275), Koločepu (68), Šipanu (57) i Viru (45).

U relativnom smislu, najveći pad zabilježen je na otoku Ravi (42, 74 posto), u zadarskom arhipelagu, koji je u deset godina ostao bez 50 stanovnika, sa 117 pao je na 67.

Najveći rast, u relativnom smislu imali su Žirje (45,63 posto), Koločep (44,17 posto) i Drvenik Mali (39,08). Od 2011. broj stanovnika Žirja povećao se za 44, i u 2022. na tom ih je otoku bilo 147, Koločep je te godine brojao 231 stanovnika, 68 više nego prije deset godina, a Drvenik Mali 119 stanovnika, 32 više nego 2011.

U zadnje 164 godine, najviše otočana bilo je 1921. (174.994), koliko ih je približno bilo i 1910., najmanje 1981. godine kada je na otocima živjelo samo 113. 299. U tom razdoblju otoci su, dakle, ostali bez više od trećine stanovništva (35, 25 posto).

Od stjecanja neovisnosti, tj. od 1991. do 2021. broj otočana poprilično je konstantan, uz varijaciju od pet tisuća stanovnika.

Iako je prerano govoriti o pozitivnom trendu, ohrabruje podatak da otoci unatrag jednog desetljeća imaju 146 učenika više.  

Naime od školske 2013./2014. do 2022./2023. zabilježen je ukupni relativni porast broja učenika od 1,30 posto.

S druge strane, država u istom razdoblju po školskoj godini bilježi stalan pad učenika, ukupno 10,26 posto.

Otoci u 2021., u odnosu na godinu prije, bilježe pozitivne pokazatelje i u drugim područjima, broj poduzeća porastao je za 3, 2 posto i bilo ih je 5. 251, a broj zaposlenih za 6,4 posto (23.034). 

Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 5.609 kuna te je bila 7,1 posto veća nego 2020. godine.

Najveća je bila u općini Sutivan na Braču i iznosila je 7.222 kune i jedina je iznosila preko 7.000 kuna. Zahvaljujući očito dobrim gospodarskim prilikama, ta je općina, koju od sredine 2021. vodi nezavisni Ranko Blažević, koncem prošle godine povećala pomoć za novorođenu djecu sa 398 eura na 1. 350 eura. 

Najveći prihodi po zaposlenom ostvareni su u općini Tkon na otoku Pašmanu (898 kuna), potom u gradu Krku na otoku Krku (798), općini Kali na otoku Ugljanu (731), Punatu na Krku (722), Hvaru na Hvaru (720) itd.

Već 23 godine postoji poseban zakon za otoke, a svake se godine u njih investira više, a najviše u 2021., čak 4, 4 milijardi kuna, od čega bespovratno 4,17 milijardi što je 19 posto više u odnosu na godinu prije.

U razdoblju od 16 godina (2006.-2021.) u otoke je uloženo čak 32,2 milijardi kuna, u prosjeku 2,01 milijardi kuna godišnje.  

Bespovratna proračunska/vlastita sredstava države i sredstva iz fondova Europske unije iznose oko 82 posto,18 posto krediti.