Majke i očevi moći će tražiti rad od kuće do djetetova osmog rođendana?! Poslodavac ga može odbiti samo iz jednog razloga

Novim Prijedlogom Zakona o radu uređen je rad s izdvojenog mjesta rada, odnosno rada od kuće i rada na daljinu. Iako se smatralo da je izmjena donesena zbog pandemije, iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike objasnili su da se ipak radi usklađivanju s europskim direktivama.

Stupanjem na snagu novog Zakona o radu, majke će moći zatražiti rad od kuće tijekom cijele trudnoće, a majke i očevi do osme godine djetetova života.

Isti zahtjev moći će predati oni koji brinu o bolesnom članu uže obitelji ili članu kućanstva, čije zakonsko trajanje nije određeno.

Krajem prošlog mjeseca novi Zakon o radu prošao je prvo čitanje, a dugoočekivane izmjene i dopune Zakona implementirale su i dvije europske direktive, piše Jutarnji.

Jedna od njih je Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi s kojom je povezan i članak 17.c novog Zakona. Članak govori o obvezama i pravima radnika na izdvojenom mjestu rada, a dodatna pojašnjenja pojedinih stavki zatražili smo od nadležnog ministarstva i Hrvatske udruge poslodavaca.

Prema novom Zakonu o radu radnik može zatražiti rad od kuće zbog usklađivanja radnih i obiteljskih obveza i osobnih potreba iz tri razloga.

Prvi razlog je zaštita zdravlja uslijed bolesti ili utvrđenog invaliditeta, drugi je trudnoća ili roditeljske obveze prema djeci do navršene osme godine života, a posljednji razlog je pružanje osobne skrbi članu uže obitelji ili članu kućanstva.

Poslodavac je dužan razmotriti zahtjev radnika, a može ga odbiti samo iz opravdanog razloga koji mora pismeno obrazložiti 30 dana od zaprimanja prijedloga.

S druge strane, radnik se mora pridržavati sigurnosnih i zdravstvenih mjera u skladu s posebnim zakonima i propisima.

- Predloženim zakonskim rješenjem uspostavlja se odgovarajući zakonski okvir koji će omogućiti fleksibilne mogućnosti kako za radnika, tako i za poslodavca, i to unutar razumnih zakonskih ograničenja kako bi se smanjila mogućnost zloporabe navedenog prava - napisali su iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Koji su opravdani razlozi za odbijanje zahtjeva?

- Pod opravdanim razlozima zbog kojih poslodavac može odbiti zahtjev radnika za takvim radom u prvom redu podrazumijevaju se organizacijski razlozi na strani poslodavca odnosno potrebe organizacije rada koji ovise od slučaja do slučaja, poručili su iz Ministarstva.

Iz HUP-a kažu da odredba koja navodi opravdane razloge za odbijanje zahtjeva nije pravilno implementirana iz prije navedene Direktive. Ona zahtijeva da se obrazloži odbijanje ili odgađanje zahtjeva, ali ne zahtijeva postojanje opravdanog razloga za isto.

- Nije jasno na temelju kojeg propisa/kriterija se utvrđuje što se smatra opravdanim razlogom. Sadašnja formulacija je u velikoj mjeri neodređena, odnosno teško je odrediti što je opravdani razlog. Ministarstvo će morati kroz svoja tumačenja pojasniti koji bi to bili opravdani razlozi čime će si stvoriti dodatne obaveze i nejasnoće za poslodavce - rekli su iz HUP-a.

Dodali su da ni takva tumačenja neće pružati pravnu sigurnost jer mišljenje ministarstva nije važeći izvor prava koji se uzima u obzir dođe li do sudskog postupka.

Dodatna razina zaštite radnika predviđena je propisivanjem upravne mjere Inspekcije rada koja naređuje poslodavcu da radniku isporuči pisano obrazloženje o nemogućnosti izmjene ugovora kojim bi se na određeno vrijeme ugovorio rad od kuće.

Tko će provjeravati pridržava li se radnik sigurnosnih i zdravstvenih mjera na izdvojenom mjestu rada?

- Poslodavac je prema važećem zakonskom uređenju dužan osigurati rad na siguran način i način koji ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, a radnik je dužan pridržavati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima. Navedeno se odnosi na sve radnike bez obzira rade li u prostoru poslodavca ili na izdvojenom mjestu rada - napisali su iz Ministarstva.

Dodali su da će posebni propisi, uključujući Zakon o zaštiti na radu i njegove provedbene propise koji određuju kako će se mjesto osigurati, uzimati u obzir narav posla i veličinu rizika za život i zdravlje radnika.

Obveze poslodavca iz područja zaštite na radu, ako radnik radi od kuće, primijenit će se u onoj mjeri u kojoj je to moguće zbog osnovne namjene stambenog prostora. Postoji i mogućnost da poslodavac sa stručnom službom izvrši pregled prostora u kojem će radnik raditi i razmotri je li moguće ispuniti sigurnosno zdravstvene zahtjeve.

Iz HUP-a tvrde da su i prije pandemije, a posebice tijekom posljednje dvije godine, naglašavali da je potrebno zakonom urediti rad na izdvojenom mjestu rada kako bi se povećalo zadovoljstvo i produktivnost radnika. Smatraju da je uloga poslodavca kad se radi o zaštiti na radu kod izdvojenog mjesta rada prilično ograničena, a prijedlog novog Zakona to ne uzima u obzir.

- Pozitivni propisi poslodavca drže odgovornim za štetu pretrpljenu na radu i svakako bi trebalo izmijeniti, odnosno isključiti

objektivnu odgovornost poslodavca za štetu koju radnik pretrpi za vrijeme rada na izdvojenom mjestu rada, pogotovo kada radnik slobodno bira mjesto rada, bez obveze da poslodavcu javi otkud radi - rekli su iz HUP-a.

Mišljenja su da poslodavac ne može kontrolirati uvjete na takvom mjestu i da ne bi trebao snositi odgovornost. Također su upozorili da će, ne pridržava li se sigurnosnih i zdravstvenih mjera iz zaštite na radu, radnik dobiti opomenu, a možda i otkaz ugovora o radu.

Što ako se radnik ozlijedi tijekom rada od kuće?

- To je jedno od pitanja koja donose niz problema i nedoumica u praksi i koja će, zasigurno, biti tema o kojoj će se još raspravljati. Naime, poslodavac odgovara radniku za štetu koja nastane uslijed ozljede na radu po načelu objektivne odgovornosti - objasnili su iz HUP-a.

Dodaju da je to razumljivo kad poslodavac može kontrolirati i osigurati mjesto rada, no prilikom rada od kuće situacija je nejasna.

- Koliko je nama poznato, Državni inspektorat nije izlazio u kontrole mjesta rada (rad od kuće), a HZZO u pravilu ne priznaje kao ozljede na radu one ozljede koje nastanu na radu od kuće - rekli su iz HUP-a.

Kako će poslodavac ulaziti u zdravstveno stanje radnika kad mu je to drugim propisima zabranjeno?

- U slučaju potrebe radnika za radom od kuće iz osobnih zdravstvenih razloga odnosno radi pružanja osobne skrbi članu uže obitelji ili osobi s kojom radnik živi u istom kućanstvu, poslodavci će prilikom odobravanja takvog rada, po potrebi, moći od radnika tražiti dostavu odgovarajućeg dokaza o postojanju takvih okolnosti - kažu iz Ministarstva.

Iz HUP-a dodaju da je sporno kako poslodavac može imati uvid u medicinsku indikaciju člana obitelji radnika ili člana njegova kućanstva, kad nema pravo uvida niti u medicinsku indikaciju samog radnika dok je na bolovanju. Kao i to da se prijedlog radnika za rad od kuće u pravilu mora uvažiti, iako istovremeno nije predviđeno kako će poslodavac provjeriti navode radnika.

- U slučaju kad ova pitanja ne bi bila sporna s aspekta privatnosti, moralo bi se propisati da je poslodavac ovlašten obrađivati osobne podatke radnika i članova njegova kućanstva za potrebe razmatranja prijedloga radnika. Ovdje se radi o posebnim kategorijama osobnih podataka u odnosu na koje postoje najstroža pravila obrade prema GDPR-u, pa je poslodavcu potrebno omogućiti temelj za obradu tih podataka u samoj fazi razmatranja prijedloga -objasnili su iz HUP-a.

Mogu li oba roditelja zatražiti rad od kuće do osme godine djeteta?

- Svaka trudna radnica odnosno roditelj djeteta do navršene osme godine života ima pravo predložiti poslodavcu privremeni rad od kuće, pri čemu ne postoji zapreka da oba roditelja djeteta do spomenute dobi zatraže i konzumiraju navedeno pravo - odgovorili su iz Ministarstva.

Iako oba roditelja mogu zatražiti rad od kuće, ne postoji obveza poslodavca da udovolji takvom prijedlogu, kažu iz Ministarstva.

Što ako zahtjev za rad s izdvojenog mjesta rada zatraži osoba koja svoj posao ne može obavljati na taj način?

- Ovdje se mora imati na umu kako je rad na izdvojenom mjestu rada moguć samo ako je uistinu i moguće obavljati rad na takvom izdvojenom mjestu rada. Drugim riječima, ne može postojati bojazan o bilo kakvom obliku diskriminacije u slučaju kada nije moguće obavljati posao na izdvojenom mjestu rada.

Niz je zanimanja čija je priroda takva: vozač tramvaja, vatrogasac, kirurg, pilot, blagajnica… Jasno je da su to poslovi koji se ne mogu obavljati na izdvojenom mjestu rada, odgovorili su iz HUP-a.

Odgovore na brojna druga logična pitanja nismo uspjeli dobiti. Nije zakonski propisano koliko dugo radnik može raditi s izdvojenog mjesta rada na temelju svog zahtjeva. Nadalje, nije uređeno ni kako će poslodavac utvrditi je li završilo razdoblje tih posebnih okolnosti.

Kako će kontrolirati i osigurati sigurnost i zaštitu na radu, hoće li to dovesti do povećanih troškova, također nam nisu precizno odgovorili

- Smatramo kako je ostalo previše nejasnoća koje omogućuju zloporabu ovog prava i da su okolnosti koje omogućavaju postavljanje takvog zahtjeva rada od kuće preširoko postavljene.

Naime, potrebno je propisati kako se takav zahtjev može podnijeti isključivo zbog zaštite zdravlja uslijed dijagnosticirane bolesti ili utvrđenog invaliditeta, trudnoće ili roditeljskih obveza prema djeci do navršene osme godine života te pružanja osobne skrbi koja je, zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga, potrebna članu uže obitelji ili je potrebna osobi koja s radnikom živi u istom kućanstvu umjesto da su ove okolnosti navedene kao osobit razlog za omogućavanje takvog zahtjeva radnika - poručili su iz HUP-a.

Što o tome misle poslodavci i političari?

- Svaki dobar poduzetnik se bori za prava radnika. Poslodavac treba sam odlučiti i s radnikom dogovoriti kako će obavljati posao i koliko će za njega biti plaćen. Zakone donose oni koji nikad nisu ništa radili i ne znaju kako poduzeće funkcionira, rekao je Branko Roglić, vlasnik Orbico grupe.

Njegovi radnici su već navikli na rad od kuće, a upravo je to jedan od razloga kako su prebrodili vrijeme pandemije.

- Davno smo rekli da rad od kuće ne treba dodatno regulirati, nego da bi trebao biti uređen dogovorom između poslodavca i zaposlenika. Javljaju se tu problemi dodatnih troškova, a država se miješa u nešto u što se ne bi trebala miješati - kaže Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzeća.

Dodaje da postoje poslodavci kojima odgovara rad od doma, koji je ustanovljen dogovorom. Bujas smatra da u novom Zakonu ima još mnogo neuređenih i nedovoljno razjašnjenih pitanja, a rješavaju se samo kozmetički problemi bez vidljivih reformi.

Saborska zastupnica Ružica Vukovac na raspravi u Saboru komentirala je da će donošenjem ovakvog zakona doći do diskriminacije i podjele među radnicima jer će se podijeliti na one koji mogu i one koji ne mogu uživati benefite novog zakona. Zastupnik Ivan Kirin osvrnuo se i na psihološke promjene kod radnika jer je čovjek i društveno biće, a ne stroj, kako kaže.

- Procjenjuje se da bi 37 posto zavisnih radnika u Europskoj uniji moglo svoje ugovorne poslove obavljati od kuće ili na daljinu, a prije pandemije taj je postotak bio samo pet posto, rekao je Kirin.

Nakon usvajanja u Saboru, zakon će stupiti na snagu početkom iduće godine, osim dijela oko regulacije platformskog rada koji stupa na snagu 1. siječnja 2024. U javnom savjetovanju o izmjenama ZOR-a, provedenom tijekom srpnja i kolovoza, bilo je čak 774 komentara, a većina primjedbi i prijedloga nije prihvaćena.