Možda smo svjedočili najvažnijoj lekciji kako poraziti Putina: ‘Upao je u vlastitu stupicu iz koje se nije znao izvući‘

Na kraju je Vladimir Putin popustio. Suočen s blokadom brodova koji prevoze žito iz Ukrajine ili s time da prešutno prizna da su njegove dosadašnje prijetnje bile blef, kremaljski vođa je ipak odlučio ne izazvati novu svjetsku prehrambenu krizu, piše Guardian.

Rusko napuštanje sporazuma kojim je bio dogovoren izvoz ukrajinskih žitarica preko Crnog mora, spremalo se nekoliko tjedana. Rusija je prijetila da će to učiniti nakon što je snažna eksplozija oštetila most na Krimu u listopadu i ponovno nakon napada dronom na rusku crnomorsku flotu prošli tjedan, piše Jutarnji list.

No kad je Rusija napustila dogovor, brzo je postalo jasno da Moskva nema plan za dalje. Kad je Putin izveo ponižavajuć okret za 180 stupnjeva nakon konzultacija s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom, jedini ustupak koji je mogao tražiti bila su pisana jamstva iz Kijeva.

‘Kremlj je upao sâm u svoju stupicu iz koje se nije znao izvući‘, napisala je Tatiana Stanovaja, šefica tvrtke za političku analizu R. Politik. ‘Dogovor o izvozu žita je suspendiran, no nije jasno kako doista zaustaviti izvoz žita. Nikako. Samo vojnim putem, što nije bilo dijelom njihova plana.‘

Rusija je možda dobila neka privatna obećanja, uključujući garancije da bi im mogao biti odobren izvoz i njihovih poljoprivrednih proizvoda. No povlačenje Kremlja jasno pokazuje da se Putina može natjerati da odstupi kad ga se suoči s otporom i prkosom. ‘On zna kako se povući, ako je potrebno‘, kaže Stanovaja.

Zapadni vođe možda su usredotočeni na to da shvate što je uvjerilo Kremlj da odstupi, dok je Putin više zabavljen eskalacijom kao načinom da sačuva svoj obraz na bojnom polju.

Suočena s ukrajinskom protuofenzivom, Rusija je proteklih tjedana ispalila stotine projektila na ukrajinska energetska postrojenja i druge ključne infrastrukture, želeći uroniti ukrajinske gradove u mrak i hladnoću i prijeteći humanitarnom krizom na pragu zime.

Također, zapadni su vođe zabrinuti zbog prijetnji Rusije da će iskoristiti sve što joj je na raspolaganju, uključujući taktičko nuklearno oružje, kako bi osigurala teritorij koji je ilegalno anektirala od Ukrajine.

Ukrajinski dužnosnici kažu kako je zaokret Kremlja od 180 stupnjeva važna lekcija za zapad o tome kako poraziti Putina.

Ruski ucjenjivač je ‘inferioran prema onima koji su jači i znaju kako jasno zauzeti svoju poziciju‘, napisao je Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika. ‘Agresora se može umiriti preko razumne demonstracije moći.‘

U ovom slučaju, postupci Rusije također su prijetili razljutiti čelnike u Africi i na Bliskom istoku čijoj se diplomatskoj naklonosti Putin nadao. U najavi obnavljanja sporazuma u srijedu, Erdoğan je rekao da su sljedeće pošiljke ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda namijenjene Somaliji, Džibutiju i Sudanu.

A tu je i Erdoğan, Putinov regionalni suparnik koji se pojavio kao glavni moćni igrač u pregovorima od početka ovog rata. Erdoğan je također igrao vodeću ulogu u razmjeni zarobljenika u kojoj je Rusija oslobodila ključne ukrajinske zapovjednike iz željezare Azovstal u Mariupolju. Moskva je ranije rekla da ih planira na vojnom sudu osuditi na smrt.

Kako se Rusija sve više diplomatski i ekonomski izolirala, utjecaj Turske je očito porastao.

‘Spomenuo sam da bi Ankara mogla imati posljednju riječ ovdje, ali nisam očekivao da će imati toliki utjecaj na Putina‘, napisao je Andrej Sizov, čelnik SovEcona, tvrtke za istraživanje poljoprivrednih tržišta. ‘Stvarno se pitam koja je Erdoğanova tajna.‘

Kod kuće je sporazum o žitu izazvao bijes među zagovornicima rata, koji su odbacili ‘pisana jamstva‘ i, u nekim slučajevima, optužili vladu da je prodala svoje vojnike.

‘Nije ih briga za ovaj rat! Važan je novac‘, napisali su administratori jednog popularnog Telegram računa putem kojeg se skupljaju sredstva i oprema za rusku vojsku. ‘Tako razmišljaju političari. A što se tiče naših vojnika koji su umalo poginuli u zaljevu u Sevastopolju, boli ih neka stvar.‘

Prokremaljski blogeri i novinari na sličan su način ismijavali dogovor. ‘Kartaški varalica je dao pisana jamstva da neće koristiti označene karte‘, napisao je Alexander Kots, novinar prokremaljskog portala Komsomolskaya Pravda.

Telegramov kanal Colonel Cassad, kojeg prati 800.000 pretplatnika, objavio je: ‘Što se tiče povjerenja u ta ‘ukrajinska jamstva‘... kao da nije dovoljno osam godina skrnavljenja sporazuma iz Minska ili Steinmeierove formule.‘