Muškarcu nisu dali da daruje krv jer je homoseksualac. Ravnateljica Zavoda: To je opravdano, evo i zašto

Dva tjedna nakon što je aktivist za ljudska prava Ivan Zidarević javno upozorio na diskriminaciju obznanivši da su ga u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu odbili kao darovatelja krvi i to deficitarne krvne grupe jer je otvoreno priznao da je homoseksualac, i SDP se na Svjetski dan darivatelja krvi bacio u akciju, donosi Jutarnji.

Traže da se svim građanima, neovisno o seksualnoj orijentaciji, omogući da budu darivatelji krvi. Sud EU u Strasbourgu 2015. godine upozorio je da se kriteriji temeljeni na seksualnoj orijentaciji ne mogu shvatiti drugačije nego kao stigmatizacija i diskriminacija, podsjeća SDP.

U Pravilniku Zavoda o posebnim tehničkim zahtjevima za krv i krvne pripravke stoji da krv ne smiju davati "osobe čije seksualno ponašanje dovodi u visoki rizik dobivanja zaraznih bolesti koje se mogu prenositi krvlju", a na stranicama piše da krv ne smiju davati "muškarci koji su u životu imali spolne odnose s drugim muškarcima". Zidarević je ispričao kako je nekoliko puta dobio "košaricu". Prvi puta prije šest godina.

Rizična skupina

Tada je odbijen zato što je bio stranac, a Pravilnik ne poznaje tu kategoriju za darivatelje. "Lani sam dobio domovnicu i htio sam dati krv. Znam da pravilnik diskriminira gay muškarce. Međutim, jedan gay političar je objavio da je darovao krv i ja sam Zavod obavijestio da ću doći i ja. Oni su mi odgovorili da to neće biti moguće.

Gay muškarci tretiraju se kao rizična skupina za koju vrijedi zabrana kao i za one koji su koristili drogu intravenozno, imali odnos s prostitutkom… Ja sam u obiteljskoj zajednici sa svojim partnerom, a država moju zajednicu smatra nemonogamnom u odnosu na heteroseksualnu. Da nisam rekao što sam, ne bi me nitko ni pitao" ispričao je Zidarević.

U EU osim Hrvatske takvu zabranu imaju još Grčka, Slovenija, Rumunjska i Litva. Hrvatska, opominju iz SDP-a, ima jedan od najrigoroznijih zakona u svijetu koji nas svrstava uz bok Kine, Libanona, Venezuele i Turske. Zabrane za gay muškarce, podsjećaju u SDP-u, uvedene su osamdesetih godina prošlog stoljeća kad se svijet suočio s opasnošću od HIV-a.

SDP-ovci smatraju da su se danas, s obzirom na brojne obvezne oblike zaštite pri transfuziji krvi, izgubili razlozi za ovako drastična ograničenja. Obveza Zavoda je da svaku dozu darovane krvi testira na hepatitis B, hepatitis C, sifilis i HIV, podsjećaju.

Irena Jukić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, smatra da se ne radi ni o kakvoj političkoj nego stručnoj odluci.

"Radi se isključivo o argumentiranoj procjeni struke baziranoj na našoj epidemiološkoj situaciji. Nije spolna orijentacija jedini kriterij i nije Hrvatska jedina koja ima takva pravila o MSM populaciji", naglašava Jukić i zabranu tumači činjenicom da je prema Izvješću Zavoda za javno zdravstvo u 90 posto HIV otkrivenih slučaja put prijenosa bio MSM. Inače, MSM pojmom obuhvaćeni su gejevi, biseksualni, i drugi muškarci koji imaju seksualne odnose sa muškarcima.

Izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo otkriva da Hrvatska spada u nisko rizičnu zemlju: lani je zabilježeno 76 novooboljelih od infekcije HIV-om, uključujući 12 novooboljelih od AIDS-a i petero umrlih. Stopa novih dijagnoza infekcije HIV-om u 2020. godini bila je 1,9 na 100.000 stanovnika dok je prosjek za zemlje EU/EEA 5,4/100.000.

Od 1985. do kraja 2020. godine popisano je 1827 osoba sa infekcijom HIV-om, od čega ih je 572 oboljelo od AIDS-a, a 235 umrlo. Čak 96 posto oboljelih zarazilo se nezaštićenim spolnim odnosom i najčešće između muškaraca ili biseksualnim kontaktom, donosi Jutarnji.

"Vrijeme je da se takva praksa promijeni"

Franko Dota, novinar, povjesničar i aktivist Zagreb Pridea, drži da je postojeća praksa ponižavajuća. "U redu je da u Pravilniku postoje mjere zaštite, ali nije u redu da u lecima i na webu Zavoda piše da darivatelji krvi ne mogu biti svi oni koji su imali jedan jedini, ikada u životu odnos s gayem.

To vrijedi i za one s promiskuitetnim ponašanjem i za sve osobe koje su imale odnos s rizičnim skupinama. Po tome nitko ne bi mogao biti darivatelj!", kaže Dota. "Sporno je da se a priori bez provjera isključi i čitava skupina ljudi na temelju identiteta. Sazrelo je vrijeme da se takva praksa promijeni!"