Na jesen Vlada želi detaljno regulirati rad od kuće i troškove koji pri tome imaju zaposlenici

Pod kojim se uvjetima ubuduće može organizirati rad od kuće, što bi to konkretno trebalo značiti za poslodavce, a što za zaposlenike, jedna je od tema o kojoj će krajem kolovoza ili početkom rujna početi formalne konzultacije sa socijalnim partnerima, saznajemo iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, otkriva Jutarnji list.

Hoće li se ta rasprava u Gospodarsko-socijalnom vijeću voditi u pregovorima o “osvježavanju” Zakona o radu, čiji jedan članak propisuje “rad na izdvojenom mjestu”, ili će doći do sklapanja posebnog nacionalnog kolektivnog ugovora koji bi se time detaljno pozabavio, ili do nekog trećeg rješenja, zasad nije poznato. Jasno je, međutim, da su poslodavci postojećim zakonskim
rješenjem nezadovoljni jer ga smatraju kompliciranim, krutim i zastarjelim. Sindikati ne bi zbog rada od kuće “čačkali” po ZOR-u, kako nam je rekao Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata, jer ne žele da se uopće sada otvara pitanje mijenjanja tog zakona i prava radnika, a u Vladi su skloni promjenama kako bi gospodarstvo bilo konkurentnije, ne samo zbog epidemiološke situacije koja će na jesen rad od kuće možda opet nametnuti kao nužnost.

Prema ZOR-u, rad kod kuće se mora regulirati posebnom vrstom ugovora o radu gdje se, primjerice, definiraju radno vrijeme, oprema za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati, dok bi za uporabu vlastite opreme radnika trebao platiti troškove u vezi s time. Također, trebao bi nadoknaditi i druge troškove radniku vezane uz obavljanje poslova, a plaća ne smije biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji u prostorijama tog poslodavca.


Preporuke stožera

Poslodavci pritom naglašavaju da su tijekom pandemije Covida-19 preporuke Stožera bile da se radi od kuće, ali je istovremeno bilo teško provesti baš sve mjere potrebne da se to zakonski ostvari.

Što bi trebao novi donijeti model, koji ne bi trebao poslužiti samo u uvjetima pandemije, nego i generalno, uvažavajući da tehnologija omogućava fleksibilnije načine rada? Što se poslodavaca tiče, jedna od stvari je definiranje tzv. rada na daljinu i promjena procedura vezanih uz zaštitu na radu, troškove rada, mjerenje radnog učinka, radno vrijeme itd. Što se tiče plaćanja dodatnih troškova radnicima, očekuju da naknada za sve troškove koji nastanu uporabom vlastite opreme radnika i drugih njegovih troškova vezanih uz obavljanje poslova bude neoporeziva. Trenutno je ona (ako se plaća) praktički dio bruto plaće (plaća u naravi).

Krešimir Sever tvrdi da nema nikakvog razloga da se ZOR mijenja zbog rada na izdvojenom mjestu ili na daljinu jer je to predviđeno člankom 17, a ostalo bi kroz GSV trebalo dogovoriti s poslodavcima i Vladom te potpisati nacionalni kolektivni ugovor koji bi obvezao sve i automatski se primijenio u cijeloj zemlji. Napominje da je za vrijeme pandemije dio radnika bio poslan na rad od kuće iako za to nije imao uvjete, primjerice zbog života u premalom stanu s neadekvatnom opremom, a dio ih je radio daleko više od propisanog radnog vremena. “Osim radnog vremena, za rad na izdvojenom mjestu treba definirati i minimalne radne uvjete. Treba definirati i sufinanciranje povećanih troškova za rad od doma, što podrazumijeva trošak interneta, struje, grijanja, vode. Oko svega toga treba postići dogovor, a država u ranijim razgovorima nije htjela da to poslodavcima ulazi u priznate troškove”, kaže Sever.

Potrebne prilagodbe

Iz Hrvatske udruge poslodavaca ne upuštaju se u analizu uvjeta u kojima se radilo za vrijeme pandemije, nego naglašavaju da je problem što ZOR zapravo ne poznaje institut rada na daljinu, odnosno ne poznaje ga u punom smislu tih riječi. “Institut rada na izdvojenom mjestu rada ne ide u korak s današnjim tehnologijama i mogućnostima. Koronakriza je samo dodatno naglasila potrebu prilagodbe radnopravnog zakonodavnog okvira”, kažu. U tvrtkama su, kažu, uobičajene situacije u kojima radnik od poslodavca traži fleksibilnost u radu kako bi bolje posložio svoje privatne (obiteljske) i poslovne obveze. “Poslodavcu je u interesu izaći radniku u susret jer osim što na taj način zadržava stručne radnike, stvara i motivirajuću atmosferu. HUP u cilju omogućavanja povremenog izbora mjesta rada od strane radnika predlaže uvođenje novog instituta u Zakon o radu koji bi prepoznao rad na daljinu i u skladu s tim prilagodio važeće procedure vezane uz zaštitu na radu, troškove rada, mjerenje radnog učinka, radno vrijeme i sve ostalo što je potrebno urediti u bilo kojem obliku rada”, poručili su iz HUP-a,
Martina Šimić Baranović, regionalna direktorica Signifyja (bivši Philips) u Zagrebu, kaže da su oni za vrijeme pandemije pravno regulirali ugovore o radu da ljudi bez problema mogu raditi od doma, ali dodaje da je to u nekim zemljama, poput primjerice Nizozemske, gdje je sjedište Philipsa, i inače normalna stvar jer je tamo zakonska regulativa daleko fleksibilnija.

“Signify je nizozemska tvrtka pa sam često imala prilike boraviti i raditi s kolegama u Eindhovenu i Amsterdamu. Za njih je mjesto rada, pa čak i radno vrijeme, manje važno u obavljanju posla, mjeri se isključivo učinak rada. Tako kolege često žive u udaljenim gradovima i selima, pa iskorištavaju vrijeme putovanja vlakom za rad koji je jednako uvažen kao i rad iz ureda ili rad od kuće. Također je učestalo da zaposlenici odabiru raditi samo četiri dana u tjednu, a imamo i slučajeve ‘job sharinga’, gdje dvoje zaposlenika dijeli jedno radno mjesto, pa svatko od njih radi tri dana”, objašnjava.

Možemo li očekivati korak u tom smjeru i u Hrvatskoj te pod kakvim uvjetima? Pregovori socijalnih partnera će sigurno biti usijani. Izvršni direktor udruge Glas poduzetnika Dražen Oreščanin smatra da jedan članak ZOR-a nije pisan tako da pokrije dugoročno funkcioniranje cijelih tvrtki od kuće. Treba ga osuvremeniti, kaže.

Čak 80% zaposlenika želi bar jednom tjedno raditi od doma i nakon epidemije

Pandemija koronavirusa snažno je utjecala na promjenu načina rada u cijelom svijetu. Činjenica da se brojni poslovi mogu obavljati izvan ureda potaknula je mnoge velike kompanije da se opredijele za poslovne politike kojima će zaposlenicima omogućiti da rade kod kuće. Primjerice, djelatnici kompanija Amazon i Microsoft mogu raditi od kuće barem do listopada, a zaposlenicima Googlea, Spotifyja i Facebooka ta je mogućnost ostavljena do kraja godine. Twitter i Fujitsu, pak, omogućili su svojim zaposlenicima opciju da trajno rade od kuće.

Istraživanje koje je provela kompanija Colliers International tijekom ožujka i travnja među više od 5000 ispitanika iz 25 zemalja širom svijeta pokazalo je da 51 posto zaposlenika vjeruje kako se njihova produktivnost nije promijenila kao rezultat rada od kuće, dok 26 posto njih smatra da se čak povećala. Čak 80 posto ispitanika priznalo je da bi željelo raditi na daljinu jedan ili više dana u tjednu i nakon pandemije koronavirusa.

Nadalje, anketa koju su među 3500 ispitanika diljem svijeta provele kompanije Buffer i AngelList pokazala je da 98 posto ispitanika preferira mogućnost rada izvan ureda do kraja karijere. Među glavnim prednostima takvog rada ispitanici navode fleksibilno radno vrijeme, mogućnost rada s bilo koje lokacije (npr. vikendice na moru ili u planini), izostanak putovanja na posao i natrag itd. No, rad od kuće ima i mane, pa tako mnogi ispitanici ističu da im je najveći problem “isključivanje iz posla”. Bez jasne promjene lokacije i definiranog radnog vremena, mnogi ljudi teško razdvajaju profesionalno i privatno vrijeme. Također, brojnim ispitanicima problem predstavlja i manjak međuljudske komunikacije.

Budući da kompanije diljem svijeta vide opipljive prednosti radne snage izvan ureda, rad od kuće mogao bi postati trajna, a ne samo privremena opcija, pokazalo je istraživanje tvrtke Instant Group. To istraživanje pokazuje da je u Njemačkoj sad čak 80 posto radnih mjesta podložno fleksibilnom načinu rada. Njemački ministar rada još prije je predstavio prijedlog zakona čiji je cilj poticanje još veće fleksibilnosti rada, pri čemu bi i poslodavci imali olakšice. Njemačku slijede Nizozemska sa 75, Australija sa 71, SAD sa 69 te Velika Britanija sa 68 posto radnih mjesta s fleksibilnim načinom rada.

- Uzimajući u obzir trendove, razumno je očekivati da bi pravo na rad od kuće moglo pomoći tvrtkama da zadrže zaposlenike raznolikijih talenata, uštede na troškovima prijevoza i uživaju u blagodatima sretnije i angažiranije radne snage - rekao je John Williams iz Instant Group- donosi Jutarnji list.