Na području naše županije u mjesec dana 33 puta su poletjeli u spas pacijentima, evo gdje su imali najviše intervencija

Stručni i odgovorni liječnici, medicinske sestre i tehničari nisu uvijek dovoljni kad je u pitanju spašavanje ljudskog života. Prometno izolirana područja, toliko udaljena od Opće bolnice Dubrovnik ili KBC-a Split (a na više od 200 kilometara između ova dva grada nema bolnice) da unesrećeni i životno ugroženi pacijenti ne mogu dobiti potrebnu zdravstvenu pomoć unutar 'zlatnog sata', ovise o Hitnoj helikopterskoj medicinskoj službi (HHMS).

Predaleko od 'zlatnog sata'

Petu godinu zaredom, timovi koje čine liječnik, medicinski tehničar, pilot i zrakoplovni tehničar, u ljetnim mjesecima omogućuju da i žitelji Korčule, Mljeta ili Neretve dobiju pomoć unutar tog zlatnog sata. U prvih mjesec dana intervenirali su više od 30 puta. U pripravnosti su od osam do 20 sati, spremni poletjeti tri do pet minuta od poziva.



Do utorka, 21. srpnja, tim helikopterske hitne medicinske službe imao je 33 intervencije tijekom kojih je zbrinuo jednak broj hitnih pacijenata. Prema podacima Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, najučestaliji razlog izlaska tima Hitne helikopterske službe na intervenciju bio je poremećaj rada srca, a slijede intervencije zbrinjavanja osoba s dijagnozom moždanog udara te traume.

- Navedena zdravstvena stanja zahtijevala su neodgodivo pružanje hitne medicinske skrbi i pravovremeni pristup bolnicama što je stanovnicima i posjetiteljima otočnih, ruralnih i slabo naseljenih područja Dubrovačko-neretvanske županije osigurano upravo organizacijom HHMS-a s bazom u Dubrovniku. Najviše intervencija, 14 od ukupno 33, tim HHMS-a imao je na otoku Korčuli – iznosi Maja Bojić iz HZHM-a.

Podatak kojeg iznosi Bojić ne čudi s obzirom da je Vela Luka najudaljenije mjesto od neke bolničke ustanove u čitavoj Hrvatskoj.
Baza na Čilipima otvorena je 19. lipnja, a HHMS, koji je nedavno uspješno prošao edukaciju Zavoda za hitnu medicinu, letjet će do 15. rujna. HHMS tim stacioniran na dubrovačkom području lanjsko je ljeto zbrinuo 160 hitnih pacijenata.

A, ostatak godine?

Iz Hrvatskog zavoda za hitnu mediciju, kojem je ravnateljica Maja Grba-Bujević, navode kako dimenzije i tehničke karakteristike MUP-ovog helikoptera znatno olakšavaju pristup bolesniku jer se njime može slijetati na različite površine. Sve je krenulo prije pet godina upravo na inicijativu tog Zavoda. Otad se svake godine potpisuje sporazum između Ministarstva zdravstva, MUP-a i Dubrovačko-neretvanske županije. Što je s ostatkom godine? Više od desetljeća se o tome govori i obećava cjelogodišnja hitna helikopterska medicinska služba na prometno izoliranom području Dubrovačko-neretvanske županije. Spomenuo je to i 'novi' ministar zdravstva Vili Beroš.



Upravo iz Dubrovnika, uoči parlamentarnih izbora, ministar Beroš je poručio kako „ne možemo dopustiti da Europska unija ima nešto štp mi nemamo“. Međutim, rekao je i to da se cjelogodišnja hitna helikopterska služba ne može ustrojiti brzo, te da samo nabava i isporuka helikoptera traje dvije do tri godine, pa i više. Bila bi to značajna pomoć dubrovačkoj bolnici i Zavodu za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije koji se ustrajno, godinama nosi s nedostatkom liječničkog kadra. Županijski zavod nedavno je objavio posljednji u nizu javnih natječaja za zapošljavanje liječnika, ovaj put dva doktora medicine u timu T1 hitne medicinske službe u Dubrovniku, a po jednog u Orebiću i Pločama.