Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama ima za cilj podizanje svijesti o neprihvatljivosti svih oblika nasilja nad ženama, uključujući psihičko, tjelesno, spolno i ekonomsko nasilje. Obilježava se u spomen na 22. rujna 1999. godine kada su na Općinskom sudu u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice ubijene tri žene, a djelatnica suda je teško ozlijeđena. Nasilje nad ženama prepoznato je kao važan javnozdravstveni problem u Hrvatskoj te je posljednjih godina postignut značajan napredak usvajanjem i primjenom Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Kaznenog zakona, Obiteljskog zakona, Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji te Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja. U tom smjeru propisana je obveza i otvaranja Sigurnih kuća.
Dokle se s time stiglo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji? - Dubrovačko-neretvanska županija realizacijom projekta „Josipov dom“ osigurat će preduvjete za uspostavu sustava podrške za žene žrtve nasilja i žrtve nasilja u obitelji, a sve s ciljem prevencije nasilja i zaštite žrtava nasilja. Projekt rekonstruiranja i opremanja objekta koji će služiti kao sklonište za žrtve nasilja u obitelji je u tijeku, a predviđeno je uređenje triju stambenih jedinica od kojih je jedna u potpunosti prilagođena osobama s invaliditetom. Cjelokupna kampanja u okviru ovog projekta daje naglasak na senzibiliziranje javnosti i podizanje svijesti o neprihvatljivosti i štetnosti nasilnog ponašanja, te prihvaćanje odgovornosti svakoga od nas, kao pojedinca, za prijavu nasilja. Do uspostave Sigurne kuće, u suradnji s Caritasom Dubrovačke biskupije, žrtvama nasilja u obitelji osiguran je smještaj u privremenom skloništu za žrtve obiteljskog nasilja, a dovršetak projekta „Josipovog doma“ predviđen je krajem kolovoza 2023. godine. Projekt izgradnje trajnog skloništa za žrtve nasilja u obitelji u Dubrovačko-neretvanskoj županiji sufinancira se iz Europskog socijalnog fonda – operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“, a ukupni proračun projekta Josipovog doma je 11.7 milijuna kuna – odgovaraju na iz županijske administracije.
Za razliku od krajnjeg juga, n a području djelovanja Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije je dvanaest mjesta u skloništu za žene i djecu obiteljskog nasilja. Riječ je o dva stana, od kojih je jedan Caritasu dodijelio Grad Split prije dva mjeseca, na vrijeme od dvije godine u mogućnost produženja. Caritas je obvezan plaćati mjesečnu naknadu za troškove stanovanja poput komunalne naknade, čistoće, potrošnje struje i vode i ostalih troškova, piše danas Slobodna Dalmacija. Iako je pojačanje značajno, kapaciteti su još uvijek nedostatni za potrebe koje su sve veće, nažalost. Lani su imali čak 33 zahtjeva za smještajem, no tek su tri realizirali. - Puno je posla jer su problemi kompleksni. Žene i nakon što iziđu iz skloništa traže podršku. U proteklih deset godina koliko djeluje sklonište oko 160 žena je koristilo naše usluge. One budu do godine dana u skloništu, po zakonu iako je prosjek između tri i šest mjeseci. U sklonište nam najčešće dolaze žene s djecom, nezaposlene su, nemaju nikakvih drugih primanja jer je razvod najčešće u tijeku. Nerijetko se one vrate u kuću gdje je nasilnik već nakon mjesec dana. Mi ih podržavamo što god odluče i pružamo im svu moguću pomoć. Nažalost, nasilje je naučeni obrazac ponašanja gdje žena misli da ne može bolje, ima osjećaje prema nasilniku, tu su djeca... Nije to jednostavno. Ljudi znaju osuditi zašto nije otišla nakon prvog udarca, ali naše žrtve su uglavnom imale jako težak život i prije braka, teško odrastanje, nemaju podršku svoje obitelji... Znate, problematika nasilja seže puno dalje nego što se to čini na prvi pogled - kaže Jelena Tutavac, socijalna radnica koja se u radu susreće sa ženama iz cijele Hrvatske, ali i sa strankinjama koje su udane za hrvatske državljane te ističe kako u Hrvatskoj imamo 28 ubijenih žena, žrtava nasilja u obitelji, donosi Slobodna Dalmacija.
U Šibeniku su pak kapaciteti prihvatilišta puni. Caritas Šibenske biskupije jedina je ustanova u Šibensko-kninskoj županiji koja pruža mogućnost prihvatilišta za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja. Prihvatilište omogućuje smještaj 10 osoba, a godišnje se u prihvatilištu zbrine između 20 i 25 osoba.- Trenutačno su nam kapaciteti puni, nastojimo da svaka osoba unutar prihvatilišta ima koliko toliko slobode i intime tijekom svog boravka - rekla je nam u razgovoru voditeljica prihvatilišta za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja Suzana Šimac. Poziva i upita uvijek ima, rekla nam je voditeljica, ali i naglasila da korisnike uvijek potiču na što brže osamostaljenje. - Korisnici prihvatilišta mogu se kod nas zadržati najviše do godinu dana, s tim da ih uvijek potičemo da se što prije osamostale i pronađu posao - istaknula je. - Korisnike primamo prema pozivu Centra za socijalnu skrb odnosno pozivu policije - zaključila je Šimac.
Ni u Zadru sklonište nikad nije prazno. Kada je otvorena 2007. godine, zadarska Sigurna kuća bila je prvo sklonište za zlostavljane žene u Dalmaciji. Zato je lista čekanja bila duga, a sklonište pretrpano.
Danas je situacija potpuno drugačija, a stanje u Sigurnoj kući neusporedivo bolje nego prvih godina.
- Zadarsko sklonište ima dozvolu za 10 odraslih i jedno dijete staro između jedne i tri godine, jer su djeca starija od toga tretiraju kao odrasli. Trenutno u kući imamo dvije obitelji od tri člana, a idući tjedan dolaze nam još dvije. Skonište nikad nije prazno, ali nije ni pretrpano kao što je bilo u vrijeme kad je otvoreno- rekla nam je koordinatorica zadarske sigurne kuće, Gordana Markulin Ježina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....