Lideri G20 zemalja pripremili su zajedničku izjavu prema kojoj današnjica ne smije biti era rata. Uz to, u pripremljenom nacrtu communiquea najutjecajniji diplomati svijeta osuđuju prijetnje korištenja nuklearnog oružja. Ove političke poruke najsnažnijh zemalja svijeta do sada su najjači koordinirani međunarodni pritisak na Rusiju za prekid ratnih operacija u Ukrajini, ali i Kinu koja pruža tihu podršku ratnom pohodu Moskve, piše Jutarnji list.
Prema izvorima bliskim više delegacija na G20 skupu u Baliju nacrt zajedničke izjave ima posebnu težinu jer je pripremljen nakon višednevnih pregovora dužnosnika zapadnih zemalja s Rusijom i Kinom.
Jedna od poruka zajedničke izjave glasi:
„Prijetnja korištenja nuklearnog oružja je neprihvatljiva. Mirno rješavanje konflikata, napori da se adresiraju krize, kao i diplomacija te dijalog, od vitalne su važnosti. Današnja era ne smije biti era rata“.
Prije nego se postigao načelni dogovor o zajedničkoj izjavi dužnosnici koji su je pripremali strahovali su kako bi to mogla biti prva zajednička izjava koja neće biti prihvaćena zbog protivljenja Moskve, a možda i Kine. Ipak, lideri G20 tek trebaju potpisati zajedničko priopćenje.
G20 je usvojio je stav iz kojeg je razvidno kako rusko ratovanje ima negativan utjecaj na ljude na svugdje, neovisno o tome žive li u velikoj ili maloj zemlji.
Indijska delegacija imala je presudnu ulogu u dogovoru oko zajedničke izjave u kojoj je postignu konsenzus za kritiku ruske invazije. U osnovi je pripremljena izjava eho ranije izjave indijskog premijera Modija koji je u rujnu Putinu rekao kako „sada nije vrijeme za rat“.
Indonezijski dužnosnici upozorili su kako je tekst zajedničke izjave još uvijek podložan promjenama.
Ukrajinski predsjednik Zelenski poručuje kako će rusko možebitno protivljenje ovoj mirovnoj formuli pokazati da žele rat, a ne mir. Zelenski se obraćao grupi G20.
Nacrt formule sadržava i upozorenje da rat u Ukrajini „ograničava rast, diže inflaciju, prekida lance opskrbe, podiže energetsku i prehrambenu nesigurnost, kao i rizike financijske stabilnosti“.
Indonezijski premijer Joko Widodo je upozorio kolege šefove država:
„Ako ovaj rat ne stane, bit će nam teško preuzeti odgovornost za budućnost“.
Kineski predsjednik Xi pretrpio je do sada najžešće kritike zbog svog odbijanja da osudi rusku invaziju u Ukrajini, kao i zbog toga jer nije iskoristi svoje bliske osobne veze s Putinom da ga nagovori na prekid rata.
Xi se sastao s Macronom te poručio kako se nada da će EU slijediti neovisnu politiku prema Kini, što je odjek ranijih izjava njemačkog kancelara Olafa Scholza.