S Putinovim ozbiljnim porazima u Ukrajini iznova postaju sve aktualnije rasprave o potencijalnome izbijanju nuklearnog rata. To je reaktualiziralo i svojedobne projekcije takvog sukoba koje su na Sveučilištu Princeton razvili istraživači u sklopu Programa za znanost i globalnu sigurnost. Nazvali su ga ‘plan A‘, donosi Slobodna Dalmacija.
Simulacija koju su eksperti napravili na temelju niza parametara pokazuje kako bi se mogao razvijati scenarij globalnoga užasa koji bi na samome početku, u roku od samo nekoliko sati, s lica zemlje zbrisao desetke milijuna ljudi.
"Ovo u čemu živimo je najozbiljnija kriza s potencijalnom nuklearnom dimenzijom koja uključuje Rusiju i Sjedinjene Države/NATO od kraja Hladnog rata", izjavio je Alex Glaser, jedan od kreatora plana A, za Newsweek.
Opasnost od eskalacije raste jer je ukrajinski rat ukinuo ili zamrznuo većinu komunikacijskih linija između Rusije i SAD-a, te se vrag može izroditi i iz banalnoga nesporazuma ili nervoze uslijed povećanih antagonizama.
Što će sad učiniti Putin? - pitanje je za više milijardi dolara. Zapadni analitičari i obavještajci spominju ovih šest opcija, jedna je posebno zastrašujuća
Simulacija Plana A izvorno je bila pripremljena za izložbu u galeriji Bernstein u Princetonu 2017. Cilj joj je odmah bio istaknuti "potencijalno katastrofalne" posljedice nuklearnog rata između Rusije i NATO-a.
Broj pregleda ovog videa na Youtubeu se nije previše povećavao sve do kraja veljače ove godine, kad je Rusija izvršila invaziju, a Putin otvoreno aludirao na moguću upotrebu atomskog oružja. Od veljače do danas pogledalo ga je više od milijun ljudi.
Plan A pokazuje kako bi lokalizirana nuklearna razmjena mogla brzo eskalirati u globalnu katastrofu. Scenarij prikazan u prilogu vjerojatan je na temelju dostupnih dokaza o snazi oružja, mogućim ciljevima i redoslijedu uzvraćanja. Neposredne smrtne žrtve i žrtve u kasnijim fazama sukoba određene su pomoću online alata koji je razvijen na Stevens Institute of Technology.
"Procjenjuje se da bi u prvih nekoliko sati sukoba bilo više od 90 milijuna mrtvih i ozlijeđenih", rekao je Glaser. "Stvarni broj smrtnih slučajeva znatno bi se povećao i naknadno, zbog kolapsa medicinskih sustava, nuklearnih padavina i drugim dugoročnim učincima, uključujući moguću ‘nuklearnu zimu‘ na globalnoj razini."
Riječ je o posljedicama dima koje bi nuklearne eksplozije digle u stratosferu i koji bi na dugi rok zaklonio sunce, što bi prouzročilo kolaps poljoprivrede i glad preživjelih u svijetu.
Simulacija prognozira kako bi nuklearni rat mogao početi iz konteksta konvencionalnog sukoba; Rusija, naprimjer, ispaljuje hitac upozorenja iz baze u blizini Kalinjingrada u pokušaju da zaustavi napredovanje NATO-a. NATO im zatim uzvraća taktičkim, nuklearnim zračnim napadom. Nuklearna razmjena brzo eskalira i Rusija šalje 300 bojevih glava po Europi, gađajući NATO baze. Kako je nakon takvog napada veći dio Europe uništen, NATO bi uzvratno lansirao oko 600 bojevih glava iz američkih kopnenih i podmorničkih projektila na ruske nuklearne snage. Prije nego što su njezini oružani sustavi uništeni, Rusija ispaljuje dodatne projektile iz silosa, cestovnih vozila i podmornica...
U završnoj fazi sukoba, i Rusija i NATO gađaju 30 najnaseljenijih gradova i gospodarskih središta druge strane, i to s 5-10 nuklearnih bojevih glava po svakom gradu, kako bi spriječili potencijal za oporavak.
Prema Glaseru, globalni termonuklearni rat ovakvih razmjera mogao bi se smatrati najgorim mogućim scenarijem.
"Kad se jednom prijeđe nuklearni prag, može biti jako teško spriječiti eskalaciju u sveobuhvatni nuklearni rat, tj. eskalaciju od jednokratne upotrebe nuklearnog oružja do taktičkog nuklearnog rata u Europi i do općeg napada protusilom, rekao je Glaser. Iako je moguće da nuklearna razmjena ostane ograničena i da druga strana odgovori samo konvencionalnim oružjem, postojao bi veliki pritisak na donositelje odluka da "odgovore istom mjerom" i tome bi se bilo teško othrvati.
Posljedice nuklearnog rata za život na Zemlji bile bi nezamislive. Pored neposredne smrti i patnje te ekonomskog i društvenog kolapsa, bilo bi možda gore preživjeti sve i doživjeti godine nakon rata, te iskusiti fenomen nuklearne zime. Jedno istraživanje je pokazalo da bi više od pet milijardi ljudi moglo na kraju umrijeti od nuklearnog sukoba između Sjedinjenih Država i Rusije: preživjele bi samo oko dvije milijarde. Nemoguće je nagađati koliko bi trebalo vremena čovječanstvu da se od toga oporavi i bi li se uopće ikad uspjelo oporaviti.