Nakon što je predložena potpuna obustava uvoza ruske nafte, cijene su na najvećim tržištima porasle drugi tjedan zaredom

Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, drugoga zaredom, nakon što je Europska komisija predložila postupnu obustavu uvoza ruske nafte, a veći rast cijena onemogućuje slabljenje potražnje zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 4,9 posto, na 112,39 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,85 posto, na 109,77 dolara.

Rast cijena potaknuo je prošloga tjedna prijedlog Europske komisija o postupnoj obustavi uvoza ruske nafte i derivata u EU u idućih šest mjeseci i zabrani transporta i osiguranja za transport ruske nafte.

EU trenutno prilagođava plan kako bi ishodila privolu zemalja koje mu nisu sklone.

"Sve govori u prilog tome da će najavljeni embargo EU-a na rusku naftu značiti akutno smanjenje opskrbe. Bilo kako bilo, OPEC+ ne želi pomoći, unatoč tome što nagli rast cijena energije podiže inflaciju na štetnu razinu", rekao je Stephen Brennock iz PVM-a.

Ignorirajući pozive zapadnih zemalja da povećaju proizvodnju, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici, uključujući Rusiju, ostali su pri svom planu koji predviđa tek skromno povećanje proizvodnje u lipnju, za 432.000 barela dnevno.

Analitičari procjenjuju da će stvarno povećanje biti daleko manje, s obzirom na ograničene kapacitete.

"Nema šanse da neke članice ispune tu kvotu, kada uzmemo u obzir izazove u proizvodnji u Nigeriji i drugim afričkim članicama", rekao je Jeffrey Halley iz OANDA-e.

Ulagači, pak, očekuju veću američku potražnju ove jeseni, nakon što je Washington objavio da planira kupiti 60 milijuna barela sirove nafte za strateške rezerve.

No, značajniji rast cijena zakočila je zabrinutost za potražnju zbog naznaka slabljenja globalnog gospodarstva.

Kinesko gospodarstvo slabi zbog strogih ograničenja u nekoliko gradova, koja bi trebala zaustaviti novi val covida 19.

Američko je gospodarstvo, pak, u prvom tromjesečju palo 0,4 posto u odnosu na prethodni kvartal, što je prvi pad gospodarstva od kratke, ali duboke recesije u jeku koronakrize prije gotovo dvije godine.

A kako je američka središnja banka prošloga tjedna agresivno povećala kamatne stope za 0,50 postotnih bodova i najavila daljnja povećanja kamata kako bi suzbila previsoku inflaciju, očekuje se i daljnje usporavanje rasta najvećeg svjetskog potrošača nafte.

Zbog rata u Ukrajini, među ostalim, očekuje se i usporavanje oporavka gospodarstva eurozone.

Britanska središnja banka upozorila je, pak, u četvrtak da Britaniji prijeti recesija i inflacija viša od 10 posto, podigavši unatoč tome ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, na 1,0 posto, najvišu razinu od 2009. godine.

Uz to, vrijednost dolara prema košarici najvažnijih svjetskih valuta dosegnula je najviše razine u 20 godina. A to čini naftu skupljom za zemlje s drugim valutama, pa izaziva slabljenje potražnje.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte skočile oko 45 posto.