Sasvim očekivano, ideja da se na kovanicu hrvatskog eura stavi lik Nikole Tesle, znanstvenika srpske nacionalnosti rođenog u Hrvatskoj, u Srbiji je izazvala veliko zanimanje, ali i negodovanje.
Telegraf.rs se tako raspitao kakva je praksa prilikom odluke o tome što će se naći na jednoj kovanici koja se tek uvodi u promet i hoće li srpska strana reagirati na ove najave, donosi Jutarnji.
Iz Narodne banke Srbije su kazali da bi, ukoliko dođe do realizacije ove najave, Srbija sigurno poduzela odgovarajuće mjere.
- Narodna banka Srbije je mišljenja da bi eventualno stavljanje lika Nikole Tesle na nacionalnu strane kovanice eura, ako Hrvatska postane članica Eurozone u idućem periodu, predstavljalo prisvajanje kulturnog i znanstvenog nasljeđa srpskog naroda s obzirom na to da je neosporno da se slavni znanstvenik tijekom svog života izjašnjavao kao Srbin po porijeklu i rodu. S tim u vezi, sasvim je sigurno da bi bile poduzete odgovarajuće aktivnosti prema nadležnim institucijama EU kako bi se ukazalo na neprimjerenost takvog prijedloga - rekli su iz NBS-a.
Dizajn novčanica eura je isti neovisno od državi koja ih tiska, ističu iz centralne banke Srbije, a pitanje dizajna euro kovanica regulirano je Uredbom Savjeta EU o apoenima i tehničkim specifikacijama eurokovanica.
Po navedenom propisu eurokovanice imaju jednu zajedničku (europsku) stranu koja je ista na svim eurokovanicama (avers) i drugu nacionalnu (revers), koja se razlikuje od zemlje do zemlje i koja ima na sebi oznaku države članice EU.
Na toj nacionalnoj strani eurokovanice, mora se nalaziti krug sastavljen od 12 zvjezdica (simbol EU) koje u potpunosti okružuju nacionalni dizajn. Unutar navedenih 12 zvjezdica, država članica samostalno odlučuje o motivima koje će prikazati.
Na primjer, Italija ima eurokovanice apoena EUR 2, na kojima je prikazan portret Dantea Alighierija (autor Rafael), a na eurokovanici apoena EUR 1 crtež Leonarda Da Vincija koji prikazuje idealne proporcije ljudskog tijela. Grčka na eurokovanici apoena EUR 2 ima scenu sa mozaika u Sparti u kojoj je prikazana boginja Europa koju otima Zeus u obliku bika, a na kovanici apoena EUR 1 prikazana je sova izvedena po uzoru na staru atensku kovanicu od 4 drahme.
- Države obično formiraju komisije (umjetnici, numizmatičari, političari) koje izabiru nacionalni dizajn eurokovanice iz većeg broja prijedloga.
O nacionalnom dizajnu eurokovanice odlučuje država članica EU koja euro koristi kao zajedničku valutu.
- Dizajn eurokovanice može se mijenjati nakon isteka roka od 15 godina osim ako dođe do promjene šefa države ili ako je to potrebno učiniti zbog sprječavanja falsificiranja kad je moguće mijenjati dizajn i prije isteka spomenutog roka, ističu iz NBS-a.
Država članica ima obavezu obavještavanja drugih članica o nacrtima dizajna novih nacionalnih strana euro kovanica, a zahtjev za odobrenje dizajna podnosi se Savjetu EU. Savjet EU će odobriti dizajn nacionalne strane eurokovanice ako su ispunjeni tehnički uvjeti i ako nema primjedbi drugih država članica koje koriste euro kao zajedničku valutu, kažu iz NBS-a.
- U slučaju da ima primjedbi (a one su moguće kada bi predloženi dizajn nacionalne strane jedne države mogao izazvati nepovoljne reakcije građana druge države članice), Savjet EU donosi odluku o prihvaćanju ili odbijanju zahtjeva kvalificiranom većinom glasova. Osim toga, treba naglasiti da se navedena uredba odnosi na države koje su ispunile uvjete za pristupanje Eurozoni, a Republika Hrvatska može to najranije učiniti 2023. godine što je u ovom trenutku upitno, napominju iz centralne banke Srbije, donosi Jutarnji.