Jens Stoltenberg, glavni tajnik našeg vojnog saveza, 7. srpnja je u najavi summita u Vilniusu rekao da će jedna od odluka saveznika biti poduzimanje velikih koraka jačanja odvraćanja i obrane.
"Usvojit će se tri nova regionalna obrambena plana suprotstavljanja dvjema glavnim prijetnjama NATO-u: Rusiji i terorizmu. Planove će podržati 300.000 vojnika u većoj pripravnosti, uključujući znatnu borbenu moć u zraku i mornarici", rekao je glavni tajnik, piše Jutarnji list.
Radi se o prvim obrambenim planovima od kraja hladnog rata koji će u detalje odgovoriti na pitanje kako se postaviti u slučaju eventualnog ruskog napada koje je u konačnici definirao američki general Chris Cavoli.
Prvi regionalni plan pokriva sjever, Atlantik i europski Arktik, drugi se odnosi na područje od Baltika preko srednje Europe do Alpa, a treći je na toplim morima, Mediteranu i Crnom moru.
Razvijeni su i potplanovi koji se bave svemirom, kibernetičkim operacijama i specijalnim snagama. Na inzistiranje Turske južni plan izazovima smatra Rusiju i terorističke skupine.
Ističe se pet neposrednih prioriteta: borbeno sposobne kopnene snage, poglavito oklopne brigade; integrirani sustavi protuzračne i raketne obrane sposobni zaštititi jedinice u pokretu; vatrena moć topništva i raketnih bacača velikog dometa; digitalne mreže koje omogućavaju brzo i sigurno kretanje podataka po bojnom polju i nazad u stožer; logistika sposobna preusmjeravati velike vojske diljem Europe održavajući ih adekvatno opskrbljenima.
Iz površnog se pogleda vidi da su ciljevi u velikoj mjeri vezani uz iskustva obrane Ukrajine i neuspjeha ruskih napada.
General Cavoli će krajem godine određenim zemljama dodijeliti određene uloge ili dijelove fronte. Bataljuni i brigade mogu unaprijed upoznati svoju zonu, bilo da je to norveški otok ili dio Karpata.
