Probiotski dodaci prehrani pretvorili su se u višemilijunski biznis, a sve zahvaljujući tvrdnjama da ovi proizvodi mogu naseliti crijevnu floru dobrim bakterijama koje mogu poboljšati vaše zdravlje na brojne načine, donosi Slobodna Dalmacija.
No, budite oprezni jer kod zdravih ljudi, probiotski dodaci pružaju malo koristi i potencijalno mogu više naškoditi nego pomoći, piše The Washington Post.
Studije pokazuju da uzimanje probiotskih dodataka - za cjelokupno zdravlje ili kao protumjera lošim učincima antibiotika - može promijeniti sastav vašeg mikrobioma i smanjiti razine mikrobne raznolikosti u vašim crijevima, što je povezano s nizom zdravstvenih problema.
Velik broj najnovijih medicinskih istraživanja pokazuju da mješavina mikroorganizama koji žive u ljudskom tijelu imaju velik utjecaj na opće fizičko i mentalno zdravlje čovjeka. Poznato je da više od pola ljudskog tijela zapravo uopće nije ‘ljudsko‘. Konkretni podaci pokazuju da ljudske stanice čine samo oko 43 posto tijela, a da su sve ostalo mikroorganizmi. Njih je u ljudskom tijelu više od milijarde i imaju iznimno važan utjecaj na pojavu mnogih bolesti i alergija, pa čak i na mentalno zdravlje. Smatra se da bakterije u crijevima imaju i značajnu ulogu u nastanku depresije.
Svaki put kada jedete, hranite trilijune bakterija, virusa i gljivica koje žive u vašim crijevima. Ali hranite li ih pravom hranom?
Što je vaša prehrana raznolikija, to je raznolikiji vaš crijevni mikrobiom.
Razni probiotski dodaci dolaze u obliku kapsula, napitaka, gumenih medvjedića, praha i tableta koje sadrže žive mikroorganizme za koje se smatra da poboljšavaju zdravlje crijeva. U opširnom članku The Washington post piše kako od njih imaju koristi ljudi s gastrointestinalnim bolestima. Studije su pokazale da probiotski dodaci mogu smanjiti simptome sindroma iritabilnog crijeva i upalnih bolesti crijeva. Mogu spriječiti proljev i smanjiti neke nuspojave antibiotskih lijekova.
No, list navodi kako su za većinu ljudi dostupni pouzdaniji načini za njegovanje crijevnog mikrobioma. Prvo, jedite razno povrće, orašaste plodove, sjemenke, grah i cjelovite žitarice, koje crijevnim mikrobima osiguravaju gorivo bogato vlaknima koje im je potrebno za razvoj. Istraživači su otkrili da konzumacija fermentirane hrane kao što su jogurt, kiseli kupus i kefir, koji sadrži probiotike i druge korisne spojeve, pozitivno djeluje na vaše zdravlje i crijevni mikrobiom.
Dio ogromnog ekosustava bakterija
Crijevni mikrobi dio su ogromnog ekosustava bakterija, virusa, arheja i gljivica koji se nalaze u debelom crijevu. Ljudi koji imaju različite crijevne mikrobiome imaju tendenciju zdravije starjeti i razvijati manje bolesti.
Ovi mikrobi uspješno opstaju na vlaknima koja se nalaze u voću i povrću, pretvarajući ih u nove spojeve ili "postbiotike", uključujući butirat, acetat i druge kratkolančane masne kiseline koje su izuzetno dobre za vaše zdravlje. Ali kao i stanovnici bilo koje zajednice, mikrobi u crijevima mogu raditi zajedno ali se i natjecati jedni protiv drugih. Ponekad omjer dobrih i loših bakterija u vašim crijevima može ispasti iz ravnoteže pa se događa stanje poznato kao disbioza.
Iako postoje brojne marke probiotičkih dodataka, mnogi od njih sadrže ograničen broj bakterijskih sojeva, prvenstveno iz skupina lactobacillus, bifidobacterium i nekoliko drugih. Ovi mikroorganizmi su prilično česti i povezuju se s mnogim zdravstvenim prednostima.
„No, uzimanje koncentriranih doza nekoliko sojeva bakterija može poremetiti ravnotežu u vašim crijevima, ocijenio je za The Washington Post Lorenzo Cohen, profesor i direktor Programa integrativne medicine na Sveučilištu Texas MD Anderson Cancer Center u Houstonu.
"Možete nehotice stvoriti oblik disbioze uzimajući previše dobrih pripravaka - rekao je dodavši: "Ne istiskujete samo loše stvari, već istiskujete i druge dobre stvari koje trebaju ostati kako biste stvorili veliku raznolikost mikrobioma".
Uzimanje probiotika tijekom uzimanja antibiotika
Uobičajeno je da ljudi uzimaju probiotike uz antibiotike. Antibiotici liječe bakterijske infekcije, ali i uništavaju dio korisnih bakterija. Ideja za uzimanja probiotičkog dodatka uz antibiotik je ponovno uspostavljanje ravnoteže crijevnog mikrobioma i smanjenje nuspojava. Studije su pokazale da probiotici mogu spriječiti proljev povezan s antibioticima. Ali jedno istraživanje o uporabi probiotika s antibioticima dalo je iznenađujuće rezultate. Istraživači s Weizmann Instituta za znanost regrutirali su zdrave odrasle osobe i dali im jednotjednu kuru antibiotika. Zatim je jedna grupa, četiri tjedna uzimala popularni probiotski dodatak koji je sadržavao najmanje 10 vrsta bakterija. Druga skupina je primila transfer fekalne mikrobiote koja je sadržavala vlastite crijevne mikrobe, koji su prikupljeni prije primjene antibiotika. Treća skupina služila je kao kontrola.
Mikrobiomi ljudi u kontrolnoj skupini vratili su se u normalu oko tri tjedna nakon uzimanja antibiotika. Mikrobiomi ljudi koji su primili transplantaciju vlastite crijevne mikroflore, prošli su najbolje nakon liječenja antibioticima, vraćajući se u normalu za nekoliko dana. Međutim mikrobiomi ljudi koji su uzimali probiotike nisu se vratili u normalu ni nakon pet mjeseci. Znanstvenici su otkrili da također imaju manju raznolikost crijevnih mikrobioma u usporedbi s ljudima u kontrolnim skupinama i skupini za transplantaciju.
Različiti učinci kod različitih ljudi
U drugom nedavnom kliničkom ispitivanju, znanstvenici sa Stanforda regrutirali su odrasle osobe s metaboličkim sindromom - kombinacijom čimbenika rizika za dijabetes tipa 2, kao što su abdominalna pretilost, visoki krvni tlak i visoki trigliceridi - i zatim su ih podijelili u dvije skupine. Jedni su dobili probiotik koji je sadržavao nekoliko sojeva bakterija za koje se smatralo da su dobre za zdravlje metabolizma i probave. Druga skupina nije uzimala probiotike i služila je za kontrolu.
Nakon 18 tjedana, znanstvenici su zaključili da su neki ljudi koji su uzimali probiotski dodatak poboljšali krvni tlak i razinu triglicerida. Ali drugi u istoj skupini koja je primala probiotike pokazali su pogoršanje razine šećera u krvi i inzulina.
Istraživači, doduše, kažu da su razlike u prehrani mogle igrati ulogu u rezultatima, ali to nije do kraja razjašnjeno. „Nalazi govore da probiotski dodaci mogu imati vrlo različite učinke kod različitih ljudi - rekla je Erica Sonnenburg, autorica studije i viša znanstvenica mikrobiologije i imunologije na Stanfordu.
“Probiotici mogu biti korisni za neke pojedince. Ali također se čini da kod nekih drugih mogu pogoršati situaciju, objasnila je.
Dodavanje fermentirane hrane vašoj prehrani
Dakle, što biste trebali učiniti? Ako vam je propisan antibiotik ili imate probavne smetnje, trebali biste razgovarati sa svojim liječnikom o tome ima li smisla da uzimate probiotski dodatak - i ako je odgovor potvrdan, točno koji. Možda će vam se savjetovati i da u potpunosti preskočite probiotike ako imate tešku bolest ili oslabljen imunološki sustav zbog rizika od razvoja infekcije.
Neki liječnici mogu preporučiti dodavanje fermentirane hrane vašoj prehrani umjesto uzimanja dodataka prehrani.
“Kada preporučujem žive mikrobe, to je često fermentirana hrane. Fermentirana hrana je poput prirodnih probiotika”, istaknuo je Chris Damman, gastroenterolog u Centru za zdravlje probavnog sustava pri Medicinskom centru Sveučilišta Washington. Jedna od prednosti fermentirane hrane je ta što obično ne sadrži samo probiotike (žive mikrobe), već i prebiotike (vlakna koja mikrobi jedu) i postbiotike (vitamine i druge hranjive tvari koje proizvode). U studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Cell, znanstvenici sa Stanforda otkrili su da su ljudi koji su jeli fermentiranu hranu svaki dan tijekom razdoblja od 10 tjedana - smanjili razinu upale i povećali raznolikost crijevnog mikrobioma.
Ako dosad niste često jeli fermentiranu hranu, Chris Damman, gastroenterolog u Centru za zdravlje probavnog sustava pri Medicinskom centru Sveučilišta Washington savjetuje njezino postupno uvođenje. „Pokušajte koristiti manje količine kiselog kupusa uz jelo ili doručkujte zdjelicu običnog jogurta. Popijte šalicu kefira kao međuobrok ili od njega napravite voćni smoothie. Ja ne uzimam probiotike, ali jedem raznovrsnu fermentiranu hranu - i to je općenito savjet koji dajem ljudima", zaključio je gastroenterolog.