‘Nema lova u mutnom‘: vladini agenti vrebat će po supermarketima, a pridružuju im se i tajni kupci. Kreću rigorozne kontrole protiv ’muljanja’ s cijenama u eurima. Pod povećalom i frizeri, mesari, pekare...

Oni koji žele profitirati na uvođenju eura moraju biti imenovani. Svi moraju pratiti da nema tih lovaca u mutnom, a ako ih ima, onda ih treba javno prozvati – poručio je u ovih dana premijer Andrej Plenković nakon što je Europska komisija objavila kako je Hrvatska spremna od 1. siječnja iduće godine uvesti euro.

Predsjednik Vlade je, među ostalim, izrazio očekivanja da će svi akteri u društvu biti fer, vođeni načelom poštenog prelaska na euro.

Ali, zlu ne trebalo, osim državnih tijela koja će u to biti uključena, za monitoring potencijalnih malverzacija bit će zaduženi i predstavnici potrošačkih udruga, koje su se do 24. svibnja mogle prijaviti na natječaj Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja "Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u Republici Hrvatskoj".

Predstavnici izabranih udruga, podsjetimo, u ovome će projektu biti angažirani 17 mjeseci, počevši od kolovoza ove godine, pa dalje od 5. rujna ove do kraja 2023. godine, do kada će u nas vrijediti zakonska obveza dvojnog iskazivanja cijena, u kunama i eurima, donosi Slobodna Dalmacija. 

Ukupno šest projekata

Koliko se udruga potrošača javilo na natječaj, kada će se znati rezultati i tko će kao tajni kupac krenuti u zahtjevan posao provjere kako se u trgovinama i uslugama iskazuju i obračunavaju cijene nakon uvođenja eura, zasad se još ne zna. U nadležnome Ministarstvu gospodarstva ministra Davora Filipovića na sva su nam ta pitanja poslali šturi odgovor.

"Postupak evaluacije prijavljenih projekata je u tijeku. Sve informacije vezane za natječaj te rezultate vrednovanja objavit ćemo čim cjelokupni postupak bude proveden", glasi pismeni odgovor Ministarstva.

Ono što se zna jest da je iznos namijenjen udrugama koje će se ovim poslom baviti 17 mjeseci više nego skroman: na raspolaganju im je putem ovog natječaja ukupno svega 720 tisuća kuna, a najveći iznos na koji mogu aplicirati po projektu je 120 tisuća kuna.

Planiran je odabir šest projekata (udruga), što znači da jedna udruga za ovaj više nego bitan posao tijekom tih 17 mjeseci može računati na maksimalan mjesečni iznos od tek oko sedam tisuća kuna.

Odabrane udruge pratit će kretanje cijena roba i usluga, kao i dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima, ispravno preračunavanje i zaokruživanje cijena, i to tako što će na mjesečnoj razini provjeravati cijene i dvojno iskazivanje najmanje 50 do 60 različitih roba i usluga, koje će se precizirati prilikom sklapanja ugovora.

Osim artikala u trgovinama (a pratit će se najvjerojatnije cijene onih koje kupci najčešće kupuju, poput ulja, šećera, kruha i ostalog), na provjeru "tajnih kupaca" doći će i usluge ugostiteljskih objekata, frizera, mesara, pekara, benzinskih crpki, mehaničarskih radionica itd.

Nove 'crne liste'

Prednost u odabiru i financiranju imat će udruge koje obuhvaćaju veće područje provedbe projekta (minimalno u jednoj županiji i jednom gradu ili općini) te one koje prate mjesečne cijene na minimalno deset prodajnih mjesta i pet mjesta pružanja usluga.

Udruge će imati obvezu do 15. u mjesecu objavljivati prikupljene podatke na svojoj internetskoj stranici, a ostavljena im je i mogućnost objave takozvanih "crnih lista", to jest popisa poslovnih subjekata – lovaca u mutnom – koji neopravdano podignu cijene ili krivo preračunavaju kune u eure. Također, udruge će imati obvezu telefonskog informiranja potrošača.

Iako rezultati natječaja i odabira još nisu poznati, iz nekih udruga potvrdili su kako su se na natječaj javili.

– Točno, naša je udruga prijavila projekt. Kontrolirat ćemo cijene u Zagrebu, Sisku i Puli, i to kod deset trgovaca te pet usluga. Svaki mjesec evidentirat ćemo cijene ukupno 60 proizvoda, pratiti jesu li ispravno istaknute i obračunate.

Afp

Ukupno planiramo za taj posao angažirati pet ljudi, od kojih će jedan po dva sata dnevno biti na raspolaganju na telefonskoj liniji u udruzi – iznosi Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP), plan uključivanja njezine udruge u posao tajnog praćenja cijena.

– S poslom krećemo već u kolovozu, kada ćemo popisati cijene u kunama, a kada od 5. rujna krene dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima, koje će tako ostati do kraja 2023. godine, redovito ćemo pratiti i izvještavati o cijenama izabranih 60 artikala i pet usluga.

Trebat će tu još dosta toga urediti i dogovoriti. Ne znamo, na primjer, kako ćemo točno provjeravati jesu li frizeri za istu uslugu neopravdano digli ili preračunali cijenu u mjesec dana. Nema druge nego stalno ići u frizera s istim zahtjevom – našalila se Knežević.

Nakon prijave - inspekcija

Šefica HUZP-a nema ništa protiv objave "crnih lista" nepoštenih poduzeća i usluga, ali kaže kako je to težak i odgovoran posao koji će zahtijevati dodatne provjere, a dodaje kako će udruge ionako na svojim mrežnim stranicama objavljivati pojedinačne tvrtke koje budu "muljale" s cijenama.

Ostale pojedinosti će se nakon okončanja natječaja dogovarati između odabranih udruga, Ministarstva gospodarstva, Državnog inspektorata, Ministarstva financija i HNB-a, piše Slobodna Dalmacija.

– Inzistirat ćemo na tome da nakon uočene nepravilnosti u trgovinama i uslugama odmah na lice mjesta iziđe inspekcija. U protivnom, dogodit će se da taj poslovni subjekt s nečasnom praksom nastavi unedogled – najavljuje Knežević.

I ona, kao i predstavnici drugih udruga, nezadovoljna je minornim iznosom koji je Ministarstvo gospodarstva predvidjelo za ovaj posao.

Vlado Biljarski, Savez udruga za zaštitu potrošača Hrvatske 

Davor Pongračić/Cropix

– Naš je plan kao tajne kupce angažirati ukupno troje naših članova, ali bojim se da će zbog malog iznosa koji je namijenjen za taj projekt dvoje morati volontirati. Želimo pomoći našim građanima, prijavili smo se upravo u cilju da olakšamo našim potrošačima prelazak na euro – govori Vlado Biljarski, predsjednik Udruge za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač".

Oni su se na natječaj javili, a prođu li, pokrivat će šire područje Splita, od Kaštela do Podstrane, a moguće i dalje. Međutim, kao i sve slične udruge, i oni muku muče s financijama i prostorom, a mali iznos predviđen za projekt daleko je od dovoljnog.

– Naša je udruga zatrpana poslom, mjesečno primamo više od stotinu poziva građana zbog različitih problema i očajnički nam treba savjetovalište. Nemamo svoj prostor i radimo u unajmljenom, a od Grada Splita od početka godine nismo dobili ni kune iako je natječaj za dodjelu sredstava udrugama potrošača završio prije mjesec dana – upozorava na problem Biljarski.