Nikome nije jasno kako je litra ulja mogla s 10 kuna ‘skočiti‘ na 20!? U Mađarskoj je cijena dvostruko jeftinija, a suncokret je kod njih skuplji. Kolike su onda trgovačke marže?

Prve žrtve Vladinih mjera zamrzavanja cijena ulja su proizvođači suncokreta. Čim su mjere stupile na snagu, otkupna cijena suncokreta pala je za 40 lipa, pa sada iznosi 4,10 kuna za kilogram. To je izazvalo nezadovoljstvo među proizvođačima na terenu, koji nakon smanjenih otkupnih cijena ovih dana žanju gubitke, piše Slobodna Dalmacija.

Zapravo s cijenom od 4,50 kuna uz urod od 2,7 tona po hektaru mogli su pokriti visoke ulazne troškove repromaterijala te ostvariti i minimalnu zaradu. Ovako s manjom cijenom ne da neće moći zaraditi, već neće uspjeti ni poplaćati troškove sjetve koji su porasli za čak tri puta. Rekordno je poskupjelo mineralno gnojivo, zatim strojevi i rezervni dijelovi koji su se uvozili iz Ukrajine.

Pale otkupne cijene

Ni vremenske prilike im nisu bile naklonjene. Zbog suše podbacio je urod soje i kukuruza, pa su se nadali da će ih “izvući” suncokret, no čini se da su se prevarili u računici. Otkupne cijene suncokreta kliznule su na niže čim je Vlada zamrznula cijenu ulja na 15,99 kuna.

Kako ulje može biti 20 kuna, a Hrvatska ima vlastitu sirovinu i vlastitu proizvodnju ulja u dvije velike tvornice? Uz uvažavanje poskupljenja cijene energenata, litra ulja nikako ne bi smjela biti toliko. Od 10 kuna, koliko je litra koštala lani, pa do 19.99 koliko košta danas.

Ulje je preskupo i uz Vladine interventne mjere. Primjerice, cijene ulja posljednjih desetak godina varirale su od ekstremno niskih pa do ekstremno visokih. Tako 2015. godine imamo ekstremno nisku cijenu ulja od samo 4,82 kune, 2019. ulje je bilo 6,70, da bi već krajem 2021. litra ulja bila 9,74 kune, pa sve do ekstremno visokih cijena. Riječ je o veleprodajnim cijenama bez PDV-a i trgovačke marže, koje plaća krajnji kupac kad kupuje ulje na polici trgovačkog centra.

U odnosu na prošlu godinu ulje je poskupjelo čak 120 posto, što mnogima nikako nije jasno jer hrvatska proizvodi dovoljne količine suncokreta za vlastite potrebe. Dvije hrvatske tvornice ulja slijedom toga proizvode dovoljno ulja za podmirenje potreba hrvatskih građana, a rast cijena ulja krenuo je puno prije rata u Ukrajini

Poljoprivrednicima koji proizvode suncokret nikako nije jasno kako se došlo do iznosa od 20 kuna za litru ulja ili po Vladinu dekretu do 15,99 kuna, kada se suncokret otkupljuje po cijeni tek nešto većoj od četiri kune. Tko sprema toliku razliku u svoj džep? Osiromašeni poljoprivrednici koji jedva imaju novca da bi osigurali jesensku sjetvu zasigurno nisu. Novac se prelijeva u džepove mešetara i veletrgovaca koji trguju sirovinom, u ovom slučaju suncokretom te gotovim proizvodom suncokretovim uljem, koje se po većim cijenama izvozi u zemlje Europske unije te po tim cijenama nudi i osiromašenim hrvatskim građanima.

Suncokret dobro rodio

Godina je zapravo prosječna za suncokret, no u usporedbi s drugim kulturama, suncokret je dobro rodio jer mu je odgovaralo sušno vrijeme. Ratari su očekivali i zaradu, ali nakon “obaranja” cijene njima neće ostati ništa, premda će litra ulja na policama trgovačkih centara, ako je vjerovati Plenkovićevim mjerama, biti 15,99.

Matija Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore i poljoprivredni proizvođač, kaže kako je ista otkupna cijena suncokreta lani i ove godine oko četiri kune, dok je cijena suncokretova ulja u dućanima s lanjskih deset ove godine dosegnula iznos od 20 kuna.

- Zašto je tako visoka cijena ulja, nitko ne zna. Je li kod nas prerada skupa ili su u pitanju trgovačke marže - pita se Brlošić, koji naglašava da je za jednu litru ulja potrebno 2,5 kilograma suncokreta te da u proizvodnom procesu zapravo nema otpada jer i suncokretova sačma ima svoju vrijednost.

Suncokret je značajno skuplji u zemljama u okruženju. Primjerice, u Srbiji je njegova cijena 4,60 kuna, u Mađarskoj 4,70 kuna, dok je cijena litre ulja u Mađarskoj oko deset kuna, dakle skoro upola manja negoli kod nas.

Suncokret je dobro rodio i žetva je zadovoljavajuća. Ove jeseni zasijano je više od 50 tisuća hektara suncokreta, što je za dvadesetak posto više nego prošle godine. Dakle, ulja će biti i tu nema dileme, samo je pitanje gdje će to ulje završiti - kod nas ili u izvozu i po kojoj cijeni.

Nakon Vladinih mjera zamrzavanja cijena suncokretova ulja na 15,99 kn, neki trgovci su “zamrznute” proizvode maknuli s polica, dok su građani povećali kupnju u želji osiguranja zaliha.

- Osobno sam najviše skeptična prema mjerama koje se odnose na intervencionizam države u tržišne cijene, pogotovo hrane, gdje se mogu pojaviti negativni efekti za sve sudionike u lancu vrijednosti proizvoda kojima se cijene sada zamrzavaju. Mogle bi se pojaviti i negativne posljedice za građane potrošače koji se mogu suočiti s nestašicama pojedinih roba, s rastom cijena ostalih proizvoda čije cijene nisu zamrznute kako bi se kompenzirali gubici na ovih devet proizvoda.

Takva je situacija i kod suncokretova ulja, čije su cijene počele rasti još prošle godine u ljeto 2021. zbog poremećaja ponude i potražnje na globalnom tržištu. Rat u Ukrajini, koja je veliki proizvođač suncokretova ulja, situaciju s rastom cijena samo je dodatno pojačao - ističe poljoprivredna konzultantica Zvjezdana Blažić, koja očekuje da će se situacija oko ulja smiriti.

Pojačana turistička potrošnja

- Na cijenu suncokretova ulja ne utječe samo kretanje cijene suncokretova zrna jer su u preradu prisutni mnogobrojni drugi ulazni troškovi proizvodnje. Visoki je trošak energije potrebne u preradi, cijene ambalažnog materijala su rasle, troškovi plaća su rasli, troškovi otpreme robe na skladište kupca su višestruko podignuti, tako da su cijene suncokretova ulja u veleprodaji narasle preko 70 posto u odnosu na 2021. godinu.

Posljednja dva mjeseca dolazi do smanjenja cijene suncokretova zrna te je u prvom tjednu rujna cijena bila 4,50 kn/kg. Pad cijena suncokretova zrna uvjetovan je padom cijena na svjetskim burzama već četiri mjeseca zaredom - pojašnjava Blažić.

Početkom rujna, prije Vladinih mjera, prosječna cijena suncokretova ulja u veleprodaji bila je između 14 i 15 kn/l, dok su cijene u maloprodaji istovremeno dostizale na nekim prodajnim mjestima i 22 kune. Maloprodaja također ima vrlo visoke troškove svojih prodajnih operacija, osoblja, energije, manipulacije robom pa su trgovačke marže dosta visoke. Na cijene kod nas utjecaja je imala i pojačana turistička potrošnja - smatra Blažić.

Svjetske cijene suncokretova ulja pale su zbog dugotrajnog smanjenja globalne potražnje (koja je tražila alternative suncokretovu ulju), a istovremeno se to poklopilo s postupnim obnavljanjem isporuka iz ukrajinskih morskih luka.

Tako da bi do pada cijene suncokretova zrna, a također i suncokretova ulja, moralo doći i na našem tržištu neovisno o Vladinim mjerama. No, korekcija cijena ne bi bila tako velika da do zamrzavanja nije došlo - zaključila je Blažić.