Nijemci, pedantni kakvi već jesu, sve su već detaljno izračunali. Tamošnjem gospodarstvu trebat će 400 tisuća novih useljenikagodišnje kako bi popunili rupe na tamošnjem tržištu rada. Od zdravstvene skrbi i klimatizacije, do stručnjaka za logistiku i akademika, svi su dobrodošli, piše Slobodna Dalmacija.
– Možete ustati i reći: Ne želimo strance. Ali to ne funkcionira. Činjenica je da Njemačka ostaje bez radnika – ustvrdio je ovih dana predsjednik Izvršnog odbora Savezne agencije za zapošljavanje Detlef Scheele u svojoj izjavi za "Süddeutsche Zeitung".
Alarm za uzbunu već je upaljen. Zbog demografskih trendova, broj potencijalnih radnika u profesionalnoj dobi ove će se godine smanjiti za gotovo 150 tisuća.
– U sljedećih nekoliko godina bit će mnogo dramatičnije. Njemačka može riješiti problem samo kvalificiranjem nekvalificiranih i nezaposlenih radnika, dopuštajući ženama s pola radnog vremena da rade duže, a prije svega dovođenjem imigranata u zemlju – decidiran je Scheele.
A ako su u Njemačkoj trendovi takvi, i ako od tamo otvoreno zovu radnike da im dođu, što to znači za Hrvatsku? Jednu od najvjernijih izvoznica radne snage u najmoćniju europsku ekonomiju?
– Oni će isprazniti cijeli prostor jugoistoka Europe jer im je jugoistočna Europa najbolji radni kontingent. Pogotovo to vrijedi za radnike iz Hrvatske. Naši se kad dođu u Njemačku lako prilagode načinu života i oni su idealna radna snaga. Njemačku naravno nije briga kako će se to odraziti na gospodarstvo iseljeničkih prostora. Nije ih briga što je neka druga zemlja uložila sto tisuća eura za doktora medicine. Oni će ga uzeti jer im on koristi – ističe u izjavi za Slobodnu Dalmaciju poznati demograf dr. Stjepan Šterc.
Svojedobno je predlagao hrvatskim europarlamentarcima da postave to pitanje u Bruxellesu i Strasbourgu.
Šterc je i sam radio procjene o broju potrebnih radnika u Njemačkoj, ali i u cijeloj Europi.
– Kad se izračunavaju potrebe za radnika u Njemačkoj, procjene možemo raditi i na temelju pomicanja jednogodišnjeg vremenskog pomicanja dobnih skupina. Usporedio sam koliko mladih ulazi u radni kontingent, i koliko starijih od 65 godina izlazi iz radnog kontingenta i došao da podatka da ta razlika iznosi više od 900 tisuća radnika. Na razini cijele Europe riječ je o gotovo pet milijuna radnika – ističe Šterc.
On pritom napominje da to ne znači da u Njemačkoj odmah trebaju 900 tisuća radnika, jer na tu brojku utječe i stopa rasta gospodarstva i migracije stanovništva.
– To je okvir iz kojega se jasno vidi da će njima i u budućnosti nedostajati radna snaga. A najlogičnije je da je dobiju iz zemalja poput Hrvatske – naglašava ovaj demograf.
Daljnje iseljavanje dodatno će pogoršati ionako lošu demografsku sliku Hrvatske. I još više smanjiti realni broj stanovnika.
– Prema našim procjenama, u Hrvatskoj danas vjerojatno ne živi više od tri milijuna i 850 tisuća stanovnika, ako se vodimo Eurostatovom definicijom stalnog stanovništva, prema kojoj se u stalno stanovništvo ubrajaju stanovnici koji najveći dio svojeg slobodnog vremena u danu provedu u mjestu prebivališta – zaključuje Šterc.
Što je, od službene brojke od 4.284.889 s popisa stanovništva iz 2011. godine, čak 434 tisuće manje.
Gotovo dva Splita su u deset godina "nestala" iz Hrvatske, piše Slobodna Dalmacija.
Što se traži?
Najveća potražnja u Njemačkoj je za kvalificiranim radnicima u građevini: elektroinstalaterima, vodoinstalaterima, instalaterima grijanja, zanatlijama specijaliziranim za grijanje i klimatizaciju. Radnici se traže i u sektoru plasmana mesnih proizvoda te kvalificirani radnici u autoindustriji.
Ako govore njemački jezik, dobar posao i još bolja plaća smiješi se i diplomiranim inženjerima strojarstva, inženjerima za jaku struju, matematičarima, IT stručnjacima, energetičarima, ali i bravarima, zavarivačima, krovopokrivačima, sobaricama, stolarima…
Medicinska sestra radi za 3645 eura
Plaće u Njemačkoj su, nije to nikakva tajna, nekoliko puta veće nego u Hrvatskoj. Prema najnovijim podacima, u 2020. godine je pekar prosječno zarađivao 2319 eura, građevinski inženjer 4999 eura, profesionalni vozač 2567 eura, krovopokrivač 3140 eura, električar 3176 eura, frizer 1666 eura, vodoinstalater za plin i vodu 3122 eura, informatičar 5731 eura, elektroinženjer 6300 eura, medicinska sestra 3645 eura, kuhar 2205 eura, a zidar 3214 eura.
Ovdje je riječ o iznosima na koje se onda obračunavaju porezi i doprinosi.
Na konačnu svotu koja se isplati radniku utječe broj djece, (ne)plaćanje crkvenog poreza, osiguranja…
Uz bruto plaću od tri tisuće eura, neto plaća će, ovisno o poreznom razredu, iznositi između 1500 i 1900 eura.