Veliku “neveru u čaši prelivene vode” kod liječnika obiteljske medicine u RH podigli su prijedlozi Ministarstva zdravstva (MIZ) RH, po kojima bi liječnici obiteljske medicine izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti trebali biti uključeni u rad zavoda za Hitnu medicinu, objedinjenih hitnih bolničkih prijama (OHBP-a) i domova zdravlja (DZ), kao što bi i po Zakonu o sigurnosti prometa trebali postati “policijski doušnici”, piše Slobodna Dalmacija.
Prema Zakonu o sigurnosti u prometu, upravo bi liječnici trebali biti ti koji će policiji dojavljivati promjene zdravstvenog stanja kod svojih pacijenata (kao i do sada), zbog kojih bi mnogim pacijentima upravo obiteljski liječnici momentalno tijekom pregleda “obustavljali” vozačke dozvole, što naravno do sada nisu radili.
- To što se priprema iz Zakona o sigurnosti prometa, to je već prije dogovoreno i odlučeno. Struka uopće nije bila uključena i s nama se nitko nije konzultirao, a sada se forsira da takav zakon bude usvojen. Mi smo kontinuirano ukazivali, govorili preko medija i slali službene dopise MUP-u, MIZ-u, svim saborskim klubovima i samom premijeru kako je taj zakon štetan za pacijente, liječnike, vozače, za odnos između liječnika i pacijenata, ali nas nitko nije slušao. Naša struka postaje besmislena kao i Zakon o zdravstvenoj zaštiti. MIZ uopće nije stao na stranu nas liječnika, već su usvojili sve ono što im je MUP naložio, odnosno povinuli su se MUP-ovim željama - kazuje dr. Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije obiteljske medicine (KoHOM).
Povratak na staro
Kada je u pitanju drugi zakon, odnosno promjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, po kojemu bi liječnici obiteljske medicine, kada je to potrebno, trebali biti uključeni u rad zavoda za Hitnu medicinu, objedinjenih prijama i domova zdravlja, dr. Ban Toskić kaže kako ih ni tu nitko nije slušao, čuo ni uvažavao njihov stav.
- Nas liječnike obiteljske medicine pretvara se u kmetove ravnatelja bolnica, zavoda za Hitnu medicinu i domova zdravlja. Oni po tom zakonu mogu s nama raditi što žele i kada žele, odnosno mogu nas iskorištavati za krpanje svojih rupa - kazuje dr. Ban Toskić
Ona ne vidi svrhu izmjene ovog zakona.
- Još 2010. godine krenula je reforma Hitne pomoći u RH. Do tada su “hitne” bile pod domovima zdravlja i najviše su u radu Hitne pomoći participirali upravo obiteljski liječnici. No, tada se krenulo u reformu po kojoj je trebalo maknuti liječnike obiteljske medicine iz rada Hitne pomoći. Za tu je reformu dobiven zajam Svjetske banke pa su službe hitne pomoći izdvojene iz domova zdravlja. Formiran je 21 županijski zavod za hitnu medicinu, u kojima je zaposlen golem broj administracije, ravnatelja, zamjenika ravnatelja, tajnica... Isto tako povećan je broj liječnika u Hitnoj pomoći s 300 na 900 i zaposleno je tko zna koliko medicinskih sestara i medicinskih tehničara. I sada, 12 godina nakon te velike reforme, sve se želi vratiti na staro. Pa zašto je onda sve to napravljeno ako se sada vraćamo na staro - pita se dr. Ban Toskić.
U Hrvatskoj ima oko 2230 timova obiteljske medicine, s time da 104 tima uopće nemaju liječnika.
- I onda te timove “na životu” održavaju liječnici koji rade dvije smjene, koji su na zamjenama ili koji uskaču gdje je i kada potrebno. Još je interesantnije da imamo i 750 liječnika obiteljske medicine koji su stariji od 60 godina i sada bi oni, gotovo pred mirovinu, trebali uskakati u vozila Hitne pomoći i ići uokolo na teren. Ma ti su prijedlozi suludi i ne znam zašto nitko iz MIZ-a ne želi čuti ništa s naše strane i ne želi konstruktivan dijalog. Ministar Beroš jednostavno ne želi čuti naše argumente - kazuje dr. Ban Toskić.
Što je riješenje? - upitali smo našu sugovornicu.
- Da pod hitno povećaju atraktivnost obiteljske medicine, da nam maknu nepotrebnu administraciju na koju gubimo previše radnog vremena i onog nakon isteka radnog vremena. Zbog administracije moramo i nakon završetka rada ostati raditi i to svaki dan po dva do tri sata. Na kraju krajeva, obećali su nam i mogućnost da možemo zaposliti administratore, pa neka to obećanje i ispune - govori dr. Ban Toskić.
Povećati broj specijalizacija
Moraju se, po mišljenju naše sugovornice, povećati i plaće u obiteljskoj medicini.
- Prosječna plaća liječnika obiteljske medicine sada je oko 11 tisuća kuna i ona se mora povećati. Ujedno, moraju omogućiti da svi oni liječnici obiteljske medicine, koji to mogu i žele, nakon 65. godine života i stjecanja uvjeta za mirovinu mogu nastaviti raditi do 68. godine, kako bismo sadašnji sustav kako-tako zadržali. Potrebno je i pod hitno povećati broj specijalizacija za obiteljsku medicinu, kao i pedijatriju i ginekologiju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Pedijatara u primarnoj nema dovoljno i uskoro ćemo mi, obiteljski liječnici morati preuzeti njihov posao - kazuje dr. Ban Toskić.
KoHOM-ovce posebno boli slika koja se u javnosti stvorila prema njima.
- Pa mi, obiteljski liječnici krivi smo za sve loše u hrvatskom zdravstvu. Takva se slika iz MIZ-a kontinuirano šalje u javnost i stalno smo im na tapetu. Mi smo krivi za sve, a oni nisu ni za što i to je ono što nas najviše boli i smeta nam - zaključuje dr. Nataša Ban Toskić.