Novi soj koronavirusa omikron neviđenom brzinom širenja izazvao je pomutnju u cijelom svijetu, a kod nas stvorio goleme repove za testiranje kao ni jedan soj ranije. U prostoru Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u Splitu primjerice ako se danas prijavite, termin za PCR test dobit ćete tek za tjedan dana. Prije božićnih blagdana u Zagrebu se na testiranje čekalo samo dan ili dva, a sada su svi termini popunjeni do idućeg utorka. Praktički na testiranje ćete stići tek kad vam simptomi COVID-a gotovo pa nestanu. Omikron se lako širi i među cijepljenima i onima koji su preboljeli neku drugu varijantu ali njihova antitijela uglavnom priječe ozbiljniju sliku bolesti, piše Slobodna Dalmacija.
Pročitajte deset ključnih stvari koje dosad znamo o omikronu:
1.Brzina širenja bez presedana
Omikron se od svih prethodnih mutacija koronavirusa lakše uspijeva „prošvercati“ u naše tijelo. Brzo se širi zbog kombinacije razine zaraznosti i sposobnosti izbjegavanja stečenog imuniteta. Stručnjaci su matematičkom analizom procijenili njegov RT ( to je mjera koja pokazuje brzinu širenja virusa) i usporedili ga s delta sojem. Zaključili su da je RT omikrona 2.5 puta veći od onog kod delte. RT ne ovisi samo o tome koliko neka varijanta može biti zarazna već i o njezinoj sposobnosti da zaobiđe imunološku obranu.
2. Cijepljeni i oni koji su preboljeli COVID mogu „zaraditi“ omikron
Razlog tome je što je virus korone u omikronu toliko mutirao da je velikim djelom modificirao svoje „bodlje“. Novi soj je znatno sposobniji proći prvu liniju imunološke obrane koja se sastoji od neutralizirajućih antitijela, kako od cjepiva, tako i od preboljenja nekog ranijeg soja. Američka znanstvena tvrtka Nference je u omikronu utvrdila segment genetskog materijala kojeg nije bilo u dosadašnjim sojevima korone, ali jest u jednom potpuno drugom virusu koji uzrokuje – prehladu.
3. Sporije prodire u pluća
Šest preliminarnih studija sugerira da je omikron sposoban lakše prodrijeti u gornje dišne puteve, ali je manje učinkovit u inficiranju pluća, što donekle objašnjava njegovu veću zaraznost i nižu smrtnost. U laboratorijskom istraživanju tim sa Sveučilišta u Hong Kongu izračunao je da se omikron umnožava 70 puta brže u ljudskim bronhijima od delta varijante, ali je 10 puta manje učinkovit u inficiranju pluća.
4. Koliko traje inkubacija?
Američki CDC navodi da ljudima koji su zaraženi omikronom treba 73 sata dok se pokažu simptomi bolesti. Srednje razdoblje inkubacije je tri dana, što je kraće nego vrijeme inkubacije za delta soj koji je u prosjeku oko četiri dana, a za druge varijante virusa oko pet dana.
Najnovija studija Norveškog instituta za javno zdravstvo pokazala je kako je od 111 ljudi prisutnih na jednoj božićnoj zabavi, od kojih je većina bila potpuno cijepljena, njih 73 posto u roku od tri dana oboljelo od varijante omikron.
5. Blaži simptomi
Omikron je bržešireći soj, ali se smatra manje virulentnim odnosno donosi blažu sliku bolesti nego delta varijanta koja sad dominira. Neki su epidemiolozi oprezni s tim ocjenama budući se one temelje istraživanjima iz Južne Afrike gdje je populacija posve drukčije strukturirana nego naša. Južna Afrika ima gotovo 30 posto stanovništva mlađeg od 15 godina, a samo pet posto osoba starijih od 65 godina. No, i studije iz Britanije također pokazuju da omikron izaziva blažu kliničku sliku i manje hospitalizacija.
6. Može li se zaustaviti eksplozija zaraze?
Austrijski stručnjaci i istraživači Peter Klimek i Stefan Thurner tvrde da je omikron soj u takvom uzletu da ga je nemoguće više zaustaviti i da je pitanje koje je jedino moguće postaviti “da li se želi pustiti da kontaminacija teče lagano ili brzo?” Dakle, kontaminacija ili okuženje stavlja se pod znak upitnika kao jedna od mogućih strategija.
7. Čak 60 mutacija
Omikron varijanta ukupno ima 60 mutacija, a čak 32 mutacije na proteinu šiljka. Za razliku od omikrona, delta varijanta ima ukupno 30 mutacija. Neke od mutacija su potpuno nove, a neke su već zabilježene u različitim do sada otkrivenim varijantama virusa. Pokazalo se da one značajno doprinose hiperinfektivnosti ili imunoevazivnosti tih varijanti, pa je zbog toga varijanta već nazvana Frankensteinovom mladom.
8. Kako je nastao?
Prevladava tumačenje da je za pojavu ove virusne varijante kriva produljena infekcija kod pacijenta čiji je imunološki sustav narušen. To je situacija koja može dovesti do brze evolucije virusa. Istraživači su pretpostavili da su neke od ranijih varijanti SARS-CoV-2, kao što je alfa varijanta, mogle potjecati od necijepljenog zaraženog pacijenta kod kojeg je infekcija bila produljena i za više tjedana upravo zbog narušenog imunološkog sustava. Za omikron se smatra da potječe od pacijenata zaraženog HIV-om.
9. Zašto je zarazniji od ospica?
Ospice su vrlo zarazna virusna bolest koja je karakterizirana osipom, kašljem, curenjem iz nosa, iritacijom očiju i visokom tjelesnom temperaturom, a uzročnik joj je virus morbila. Osoba koja se zarazi ospicama u prosjeku zarazi 15 drugih necijepljenih osoba, a omikron šest. Međutim omikron je u konačnici zarazniji zbog tzv. vremena generiranja, odnosno broja dana koji prođu od trenutka kada se zarazi prva osoba do trenutka kad i oni koje ja ta osoba zarazila nastave širiti bolest. Kod ospica to razdoblje traje oko 12 dana, a u slučaju omikrona samo četiri do pet dana. Dakle, brzina replikacije virusa puno je brža u slučaju omikrona i lako dolazi do eksponencijalnog rasta.
10. Je li postao dominantan soj u Hrvatskoj?
Ministar zdravstava Vili Beroš tvrdi da je oko 30 do 40 posto pozitivnih u zemlji zaraženo omikron sojem, no smatra kako omikron još nije postao dominantan soj u zemlji.
"Omikron još ne dominira, ali neće nas zaobići. Brojevi rastu i peti val je već tu, vezao se na četvrti val – kazao je u utorak Beroš. Najgore je stanje i najviše zaraženih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Zagrebu te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.