Kako se u javnosti i medijima trgovačke lance uglavnom proziva kao profitere, Hrvatska udruga poslodavaca naručila je veliku ekonomsku analizu maloprodaje, a jedna od glavnih poruka s njezina javnog predstavljanja bila je da inflacija nije utjecala na promjenu bruto marži trgovaca te da se "u retailu ne radi za velik novac".
To je, između ostaloga, poručio i njezin autor Andrej Grubišić, čija je analiza obuhvatila 30 trgovačkih lanaca te prvi put učinila javno dostupnim usporedne podatke o trgovačkim maržama, profitabilnosti poslovanja, troškovima zaposlenih i slično, ali i obuhvatila razlike u poslovanju između nacionalnih i regionalnih te stranih i domaćih lanaca.
Kad su u pitanju marže, one su prosječno u 2022. godini u sektoru maloprodaje iznosile 26,3 posto. U nacionalnim lancima bile su malo više, 27,6 posto, a u onim regionalnima niže, 21,1 posto.
Analiza Andreja Grubišića, koju donosi Jutarnji list, otkrila je koliko iznose marže po pojedinačnim trgovačkim lancima.
Iznad prosjeka
Natprosječne bruto marže, kad je riječ o nacionalnim lancima, zabilježene su u Plodinama, gdje dosežu 30-ak posto, Studencu, gdje se kreću oko 29,5 posto, te u Sparu, u kojem iznose oko 29 posto, a s ispodprosječnim maržama prema ovoj analizi posluju Konzum i Lidl, te posebno Eurospin, gdje se one kreću tek nešto iznad 15 posto.
Zanimljivo, Lidl, koji na stranim tržištima uglavnom nastupa kao diskonter, jedva je dospio na popis lanaca s nižim maržama - u ovom lancu ona prosječno iznosi oko 26 posto i viša je nego u Konzumu, gdje je marža za jedan postotni bod niža.
Regionalni lanci
Kad su u pitanju regionalni lanci, najviše marže imaju Pemo, Gavranović, Ribola i Decentia, a među najnižima je marža u KTC-u, koja u prosjeku iznosi 16,5 posto.
"U trgovini se ne radi za visoke marže, nego se računa na velik obrtaj, odnosno veliki promet. Sve marže u analiziranom periodu ostale su na sličnim razinama, a promjene vidimo u povećanju mase za plaće", rekao je Grubišić.
Analizirali su i neto marže, a zaključeno je da viša bruto marža ne znači automatski i višu neto maržu - na primjer, regionalni lanci imaju nižu bruto, a višu neto maržu, no to je, poručio je Grubišić, posljedica činjenice da manje investiraju od nacionalnih lanaca, odnosno da imaju niže troškove amortizacije i niže troškove financiranja.
Osim toga, pojasnio je, na maržu utječe cijela sila faktora - veličina trgovačkog lanca, njegovo pozicioniranje, ali i vrsta robe koju prodaju, a ono drugo dovelo je do toga da trgovački lanci koji posluju u Dalmaciji, što se najbolje vidjelo ove godine, ponajviše uživaju efekt turističke sezone.
Zanimljivo, analiza je pokazala i kako među trgovcima postoje drastične razlike u prosječnim plaćama, barem tako proizlazi iz njihovih financijskih pokazatelja, a prednjači Lidl, koji po ovoj analizi ima prosječnu bruto plaće 2000 eura, za razliku od Konzuma, u kojem iznosi 1042 eura.
Prosječna bruto plaća na razini nacionalnih lanaca iznosi 1200 eura, no regionalni poprilično zaostaju - kod njih je ona zaustavljena na 930 eura, onoliko koliko je kod nacionalnih lanaca iznosila još 2017. godine, pa se može očekivati da će se ovdje morati dogoditi daljnji rast.
Velike su razlike potom i u prihodima po zaposlenome koje ostvaruju trgovački lanci - u posljednjih šest godina taj je prihod u Lidlu porastao za 11, a u Kauflandu za čak 40 posto, dok se Spar kreće na razini od 32,2 posto.
Grubišić je otkrio i kako je analiza pokazala da su izvorno strani trgovački lanci u šest godina napravili najveći pomak u smislu tržišnog udjela - on je s 32 narastao na 35 posto, što, prema Grubišiću, pokazuje da domaći potrošači prednost u kupovini ipak daju stranim lancima, u kojima očito pronalaze više pogodnosti te dobivaju bolje iskustvo kupnje nego u domaćim ili regionalnim lancima.
Za razliku od njih, preuzetim i domaćim lancima udio kontinuirano pada.
Raspodjela
U posljednjih pet godina u trgovačke se lance prelilo ukupno 32,5 milijardi eura, od čega je 85,6 posto isplaćeno dobavljačima, 8,1 posto završilo je u rukama države kroz naplaćene namete i poreze, 5,5 posto utrošeno je na zaposlenike, 0,3 posto na kreditore kroz kamate, a 0,5 posto otišlo je vlasnicima isplatom dividende.
Uspoređujući 2022. s 2021. godinom, stoji u analizi, većina indikatora po zaposlenom kao što su prihod od prodaje, neto dobit ili bruto plaća u nacionalnim lancima rasla je više od stope inflacije, s iznimkom neto dobiti, a obrnuto je u slučaju regionalnih lanaca, gdje je jedina iznimka bruto plaća.
Uspoređujući 2022. i 2019., gotovo svi indikatori su u nacionalnim lancima rasli manje od inflacije, s iznimkom neto dobiti, a isto vrijedi i za regionalne lance u kojima je iznimka bruto plaća.
- Puno je u posljednje vrijeme bilo nagađanja o ekonomskoj profitabilnosti, no Hrvatska, nažalost, ima malu profitabilnost te smo prema statistici šesti najgori u Europi po ovom pokazatelju. Niska profitabilnost posljedica je niske razine investicija, visokog poreznog opterećenja, kompliciranog poslovanja otežanog nametima, a produktivnost je općenito i u pozitivnoj korelaciji s efikasnim pravosuđem, što nam također dosta toga govori - izjavio je glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.