Na laički stalež sam sveden nakon što sam zamolio Svetoga Oca da mi to učini jer se više nisam osjećao dostojnim biti svećenik budući sam u mladosti, kroz kratko vrijeme, počinio one zločine koji su u posvemašnjoj suprotnosti s tim zvanjem. Nitko za moja zlodjela nije ni krivac niti sukrivac. Ja sam ih počinio i strašno mi je žao za žrtve mojih zlih čina, piše Jutarnji list.
Ne preostaje mi drugo nego ih iz dna duše moliti da mi oproste i oni i njihovi najbliži, ako ikako mogu, za sve rane koje sam im zadao te okajavati, činiti pokoru i žaliti što sam to počinio i moliti Boga da, prije svega, izliječi sve one rane koje sam im ja nanio, a i Crkvu moliti za oproštenje što sam bio nedostojan nje, njenoga povjerenja u mene i svećeničkoga zvanja", priznao je Milan Špehar, svećenik i bivši rektor Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Rijeci u pisanoj izjavi tjedniku Nacional.
Tako je novu dimenziju dobilo prošlotjedno Nacionalovo otkriće o šutnji o pedofilskim skandalima u Riječkoj nadbiskupiji, a posredno i Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj. Sve je počelo kada je, prošli utorak, objavljeno da se redakciji obratilo nekoliko svećenika Riječke nadbiskupije koji su otkrili šokantne informacije o više slučajeva pedofilije i seksualnog izrabljivanja ministranata i bogoslova u Riječkoj nadbiskupiji, izričito navodeći da ih sistemski i hladno administrativno pokušava zataškati riječki nadbiskup Mato Uzinić. Isti izvori Nacionalu su omogućili i uvid u interne crkvene dokumente za koje su tvrdili da zorno pokazuju Uzinićevu krivnju. Prema Nacionalu, M. L. je pisao nadbiskupu Mati Uziniću:
"Naš sin je dvaput pokušao izvršiti suicid za vrijeme boravka kod (svećenika, crikveničkog župnika) Marka Stipetića… na Bogosloviju smo poslali normalno i zdravo dijete, a 9. rujna od Stipetića smo otrgnuli alkoholičara i narkomana. Više puta sam upozoren da pazim na svoju sigurnost."
Tri dana kasnije, Riječka nadbiskupija je pismenim priopćenjem odbacila optužbe o Uzinićevu zataškavanju, koje su ocijenjene kao "klevetničke". A u ponedjeljak, Mato Uzinić je opširno govorio o slučajevima zlostavljanja u svojoj nadbiskupiji. Iznio je detalje o postupanju u slučajevima u kojima su se provodile ili se provode istrage protiv svećenika, uz ispriku svim žrtvama bilo kakvog nasilja počinjenog od strane svećenika i službenika Crkve, te pozvao sve koji imaju saznanja o takvim djelima da se jave i podnesu prijave.
Odmah reagirao
Međutim, Nacional ističe da je priznanje Špehara, kao i njihovo otkriće slučajeva zlostavljanja u Crkvi bio razlog ovog Uzinićeva istupa, a ne probuđena savjest nadbiskupa. Tjednik tvrdi i da je riječki nadbiskup navodno dvije godine znao da njegovi svećenici čine pedofilske zločine, ali da je to prešutio.
Međutim, koliko je Jutarnji list uspio rekonstruirati, samo četiri mjeseca otkad ga je Papa imenovao riječkim nadbiskupom koadjutorom, Uzinić je u ime Nadbiskupije podnio kaznene prijave protiv nekoliko svećenika, među kojima je i za najteže optužbe bio prijavljen upravo Milan Špehar.
Uzinić je nadbiskupom koadjutorom imenovan u studenome 2020., a 24. veljače 2021. podnio je u ime Nadbiskupije riječkom Županijskom državnom odvjetništvu prijavu protiv Špehara, i to navodno popraćenu vrlo obimnom dokumentacijom.
Državno odvjetništvo je zatim naložilo policiji provođenje izvida u povodu te prijave, a krajem 2021. riječka je policija dovršila istraživanje te kazneno prijavila Špehara za čak 30 kaznenih djela na štetu jednoga djeteta. Konkretno, radilo se o 15 događaja koji su se odvijali od 1992. do 1996., a svaki od njih policija je okarakterizirala kao dva kaznena djela - spolnu zloporabu djeteta mlađeg od 15 godina i zadovoljenje pohote pred djetetom mlađim od 15 godina.
No, dok je policija događaje opisala prema sadašnjem Kaznenom zakonu, koji je na snagu stupio 2011., riječko Županijsko državno odvjetništvo je analiziralo pravnu osnovanost s obzirom na kontinuitete kaznenih djela za koja je policija prijavila Špehara.
Naime, od vremena njihova počinjenja, Kazneni zakon se mijenjao još dva puta, 1997. i 2011., a svako od tih djela imalo je nove zapriječene kazne te stoga nove zastarne rokove, a zakon nalaže da se prema počinitelju mora primjeniti onaj od ta tri zakona koji je najblaži prema počinitelju. Prema svim kalkulacijama riječkoga Županijskoga državnoga odvjetništva zastara za sva ova djela za koja su nadbiskupija i policija prijavili Špehara nastupila je još 2002. godine, zbog čega su odbacili kaznenu prijavu.
Sukladno zakonu žrtva je upućena kako može nastaviti samostalno kazneni progon protiv Špehara, no nije poznato je li se to i dogodilo. Javnost nikada nije bila obaviještena niti od policije niti od Državnog odvjetništva o dovršetku kriminalističkoga istraživanja i podnošenju kaznene prijave, niti od odbačaju iste.
Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci nam je jučer na naš upit o tome što se poduzimalo u povodu prijava Nadbiskupije za seksualno zlostavljanje o kojima je govorio Uzinić, odgovorilo da su u svim takvim prijavama koje su zaprimljene kod Županijskog i Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci donesene državnoodvjetničke odluke.
Također rekli su nam da je trenutno u jednome takvom predmetu u tijeku istraga, dok je jedan, koji je prijavljen prošloga tjedna u fazi izvida. Po svemu sudeći, istraga se vodi protiv svećenika J. P. (33) kojega je jedna majka prijavila za zlostavljanje njezine maloljetne kćeri, dok se izvidi najvjerojatnije provode protiv svećenika M. S. (45)
Svježa prijava
"U odnosu na jednu osobu u Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci u tijeku je istraga zbog osnovane sumnje na učinjenje teškog kaznenog djela protiv spolne slobode iz članka 154. st. 2. u svezi članka 153. st. 1. Kaznenog zakona, a vezano uz prijavu koja je zaprimljena tijekom prošloga tjedna bit će provedeni potrebni izvidi radi donošenja državnoodvjetničke odluke.
Budući da je u konkretnom slučaju riječ o kaznenim djelima na štetu djece i maloljetnika, druge informacije vezane za predmete nismo u mogućnosti dati, sve sukladno čl. 115. st. 7. Zakona o sudovima za mladež i čl. 58. st. 3. Zakona o državnom odvjetništvu.", odgovorili su nam iz riječkog tužiteljstva.
Šest posto zlostavljača
Inače, u Riječkoj nadbiskupiji djeluje 95 svećenika, a zbog seksualnog zlostavljanja prijavljena su šestorica. Stručne procjene govore da je, općenito, u Katoličkoj crkvi oko šest posto svećenika počinilo takve zločine, što onda otvara pitanje koliko u cijeloj Hrvatskoj ima prikrivenih slučajeva seksualnog zlostavljanja. Ovdje se otvara još jedno važno pitanje, a to je "aktivnost" riječkog tužiteljstva. Jer premda je Uzinić DORH-u prijavio osam svećenika, ni protiv jednog od njih tužiteljstvo nije podiglo optužnicu, niti je javnost obaviještena i o jednoj od tih prijava Državnom odvjetništvu.
Najviše optužbi je protiv Milana Špehara, koji je navodno zlostavljao 13 dječaka u dobi od 6 do 13 godina, no to nije sve. Izvor iz svećeničkih krugova detaljno je opisao kako je Špehar uznemiravao i bogoslove, uvijek je imao dva do tri bogoslova koje je držao blizu sebi, pozivao ih je na putovanja i u svoj stan na Trsatu, i posuđivao im je auto.
Jedan od tih bogoslova postao je alkoholičar te je život nastavio u teškim psihičkim uvjetima. Špehar je Nacionalu rekao da je pritisnut teretom savjesti tražio od Pape da ga razriješi svećeničkog zvanja i svede ga na laički status, što je presedan u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj jer se ne pamti da je ikada jedan svećenik vlastitim imenom javno priznao vlastite seksualne prijestupe.