Žižule su aromatične voćke koje baš ovih dana počinju dozrijevati u raznim se krajevima, kako je to običaj sa starinskim sortama, različito nazivaju - u srednjoj su Dalmaciji žižule, na dubrovačkom području čičimak, drugdje čičindula i čičindra, a neki ju nazivaju i kineska datulja.
Znanstvenici tvrde kako je porijeklom iz Azije. Prezrele, pomalo osušene žižule donekle podsjećaju na slatke plodove palme datuljke. Međutim, savršeno dozrela, smeđa žižula s primjesama zelene boje ima osvježavajuću slatko-kiselu aromu, pomalo nalik na jabuku.
Plod se jede sirov, te djelomično ili potpuno osušen. Također, od plodova žižule rade se marmelade, sokovi i rakija na bazi lozovače. Plod se preporučuje zbog visokog sadržaja korisnih sastojaka i vitamina C, za sniženje krvnog tlaka i za liječenje želučanih i crijevnih tegoba. Plodovi, lišće i kora žižule koriste se u farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova i čajeva. Koristi se i u kineskoj tradicionalnoj medicini.
Žižula obiluje nutrijentima i odlično djeluje na sveukupno zdravstveno stanje organizma. Možete je jesti svježu ili sušenu, a možete iskoristiti i kao dio mnogih ukusnih jela.
Ljekovita svojstva žižule
Sto grama žižule donosi 79 kalorija, 20 grama ugljikohidrata i 1 gram masti, te sadrže širok spektar minerala uključujući magnezij, bakar, niacin, mangan, fosfor i željezo.
Sadrže 18 najbitnijih aminokiselina koje pomažu u formaciji proteina. Također, to je čudotvorno voće obilato kalcijem, vitaminima C, B1, B2 i A. Uz to što organizam opskrbljuje potrebnim nutrijentima, djeluje obnavljajuće, njegujuće i hranjivo za kožu.
Sadrži 20 puta više C vitamina od citrusa. Vitamin C jača imunitet, što objašnjava tradicionalnu upotrebu čaja od žižule kod bolnog grla, gubitka glasa, infektivnih upala grla, kašlja i bronhitisa, piše štitnjača.hr.
Dobrobiti žižule:
– jača imunitet
– osnažuje kosti
– pomaže u mršavljenju
– proljepšava kožu
– potiče probavu
– štiti od stresa
– pomaže kod depresije i nesanice
– snižava krvni tlak
– ublažava bolesti jetre
– pomaže kod alergije
– smanjuje rizik od leukemije i raka kože.
Evo nekoliko recepata od žižula:
Džem od žižula
1 kilogram žižula
500 grama šećera
limunov sok i korica
cimet i klinčići (po želji)
Očistite voće pa ga stavite u posudu za kuhanje debljeg dna. Prekrijte vodom i skuhajte. Kad uzavre, dodajte limunov sok i koricu. Kad omekša, usitnite gnječilicom za krumpir ili blenderom, a dobivenu kašu stavite kuhati sa šećerom i ostalim sastojcima.
Kuhajte na laganoj vatri dok se ne zgusne. Ne brinite ako je džem pomalo rijedak, stisnut će se kad se ohladi. Prebacite u sterilizirane staklenke i pažljivo zatvorite.
Čaj od žižule
Za liječenje gubitka glasa, upale grla, kašlja ili bronhitisa koristi se 30 do 50 grama mljevenih plodova u jednoj litru vode. Nakon što se 30 minuta kuha i procijedi, pije se prema potrebi.
Hrskavi kolačići sa žižulama
Ovi hrskavi kolačići mogu biti savršeni doručak za vaše najmilije. Dat će vam dovoljno energije za cijeli dan, a možete ih konzumirati i kao užinu ili kao mali popodnevni zalogaj.
Sastojci:
– 4 šalice svježe žižule
– 2 jušne žlice soka od limuna
– 40 g brašna
– 80 g smeđeg šećera
– 140 g zobenih pahuljica
– ½ čajne žlice soli
– 1 čajna žlica cimeta
– 75 g otopljenog domaćeg maslaca
Priprema:
Prerežite žižule napola i uklonite koštice. Još jednom svaki plod poprečno presijecite. Žižule prelijte limunovim sokom. Sve sastojke umiješajte zajedno i smjesu poškropite vodom. Pećnicu ugrijte na 200 °C i stavite da se peče 35 minuta. Uživajte u mirisnim i hrskavim kolačićima!
Sjeme žižule
Sjeme žižule ima sedativno, tonično i digestivno djelovanje. Koristi se kao tretman za palpitacije, nesanicu, živčanu iscrpljenost, bol, noćno znojenje i pretjerano znojenje. Također se upotrebljava za poboljšanje boje i tona kože.
štitnjača
Čaj od žižule i đumbira
Ovo je jedan od omiljenih zimskih čajeva u zemljama istočne Azije.
Đumbir ima umirujuće djelovanje na želudac dok žižula otklanja osjećaj stresa.
Kada je vani hladno, ovaj vrući napitak podjednako će ugrijati i tijelo i srce.
Sastojci:
- 15 osušenih žižula
- 20 g đumbira
- 25 g smeđeg šećera ili meda
- 1 štapić cejlonskog cimeta
- 1 litra vode
Priprema:
Operite đumbir i žižule.
Đumbir ogulite i narežite na tanke šnitice.
U lonac za kuhanje čaja stavite vodu, đumbir, žižule i razlomljeni štapić cimeta. Kuhajte zatvoreno 10 minuta na srednjoj jačini vatre.
Smanjite toplinu i kuhajte još 10 minuta.
Dodajte smeđi šećer i bez poklapanja kuhajte 5 minuta.
Procijedite i servirajte.
Zimska salata od žižule i bundeve
Sezonska salata od žižule i bundeve može biti dodatak jelu ili cjeloviti obrok.
Bogata je zdravim namirnicama, a organizmu će dati energiju i potaknuti dobro raspoloženje.
Sastojci:
- 120 g bundeve, narezane na kockice
- 240 g plodova žižula
- rikula (ili bilo koja druga sezonska zelena salata)
- 60 g očišćenih sjemenki bundeve
- maslinovo ulje, za kuhanje
Sastojci za dresing od ljutih papričica:
- ¼ šalice ljutih papričica
- 2 jušne žlice meda
- 2 jušne žlice poprženog češnjaka
- prstohvat kima
- prstohvat mljevenog cimeta
- 1 jušna žlica jabučnog octa
- ½ - ¾ šalice maslinovog ulja
- sol po želji
Priprema:
Dresing pripremite tako što ćete zajedno umiješati sve sastojke za njega.
Iz žižula uklonite koštice i narežite ih na komadiće.
Operite očišćene sjemenke bundeve. Dodajte na njih ulje, sol i papar po želji.
Stavite na tepsiju. Zagrijte pećnicu na 200 °C i pecite 10 – 15 minuta dok sjemenke ne postanu hrskave.
Kada se ohlade, nasjeckajte sjemenke na sitne komadiće.
U tavi zagrijte tanki sloj ulja i u njega dodajte bundevu narezanu na kockice.
Posolite po želji i popecite dok se bundeva ne postane karamelizirana.
Dodajte žižule i pecite dok ne omekšaju. Pazite da vam njihova koža ne zagori. Kada je gotovo, stavite po strani.
U manju posudu za miješanje stavite rikulu (posolite i popaprite po želji).
Dodajte nešto prženih sjemenki bundeve i zatim prelijte dresingom te lagano promiješajte da se sve zajedno uklopi.
Servirajte rikulu na pladanj ili pojedinačno na tanjure.
Bundevu i žižulu istresite u posudu (smiju još uvijek biti topli). Prelijte s malo dresinga.
Servirajte preko rikule i posipajte s pečenim bundevinim sjemenkama, piše alternativa-za-vas.com.
Lungić punjen žižulama
1 svinjski lungić - svinjski file (oko 400 g)
250 g svježih žižula
sol
papar
50 g maslaca
3-4 žlice suncokretova ulja
2 pušleka mladog luka
Svinjski file spada u kategoriju najukusnijeg dijela mesa. Riječ je o duguljastom dijelu mišića svinjskog buta. Nema masnoće te treba biti vrlo pažljiv kada se priprema. Prije pripreme file očistite od žilica i opni uz pomoć oštrog noža. Budite pažljivi da ne oštetite mekano meso.
Kako biste izbjegli rezanje ovog finog komada mesa po pola, polegnite mišić i lagano po sredini drškom kuhače napravite udubinu. Žižule koje ste prethodno oprali prerežite na pola i izvadite košticu. Polako uz pomoć drške kuhače napunite unutrašnjost lungića. Pazite samo da ne radite nagle pokrete da ne napravite rupu sa strane. Napunjeni lungić začinite solju i pustite da malo odstoji.
Na grill tavi prepecite svinjski lungić sa svih strana dok ne dobije smeđu boju. Nakon toga stavite u prethodno zagrijanu pećnicu na 13 minuta na 180°C da se ispeče i iznutra u lim u koji ste stavili maslac. Kod pripreme lungića se jako mora paziti na vrijeme jer zahtijeva kratku termičku obradu. Kad meso izvadite iz pećnice, prekrijete ga aluminijskom folijom i ostavite da stoji oko sedam ili osam minuta da se sokovi stabiliziraju.
Dok se meso odmara, na grill tavi na kojoj ste prethodno pekli meso dodajte ostatak žižula i mladi luk. Kratko popržite i poslužite uz svinjski lungić. Meso začinite paprom prije serviranja, piše Jutarnji list.