U četvrtak u 22.57 sati posada na radarskoj stanici Sljeme, gdje je radar FPS 117, na ekranu je ugledala neidentificirani objekt koji ulazi u zračni prostor Hrvatske. Na ekranu je bio cijele tri i pol minute, a sedam minuta nakon ulaska u Hrvatsku srušio se u Zagrebu. Sve do tada hrvatske vlasti nisu imale nikakvu obavijest da je ta letjelica ušla iz Ukrajine, preletjela Rumunjsku i Mađarsku, te da mu je putanja prema Hrvatskoj, piše Jutarnji.
Dron TU 141 koji je prema obavijesti rumunjskog ministarstva obrane poletio iz Ukrajine u zraku je bio više od sat vremena i sve to vrijeme nitko o tome nije obavijestio hrvatsko vojno zapovjedništvo iako su u NATO-u cijelo vrijeme pratili njegov let. To su danas priznali i u samom NATO-u.
"Integrirani NATO-ov sustav protuzračne i proturaketne obrane zabilježio je putanju letećeg objekta koji se na kraju srušio u Zagrebu. Hrvatske vlasti objavile su da one istražuju ovaj incident", odgovorio je Jutarnjem listu jedan NATO-ov dužnosnik.
Isti odgovor, očito usuglašen, Jutarnji list dobio je i iz sjedišta NATO-a u Bruxellesu i iz AIRCOM-a, združenog zračnog zapovjedništva iz Ramsteina u Njemačkoj. I to je sve što su danas iz NATO-a imali reći na ovu temu. Službenici NATO-a o ovom velikom incidentu oglasili su se tek u ranim posljepodnevnim satima. Više od deset sati nakon incidenta. I dok hrvatski ministar obrane i načelnik Glavnog stožera govore o izuzetno ozbiljnom incidentu, u NATO-u ga ne smatraju takvim.
"Mali objekt"
U isto vrijeme danas se ministarstvo obrane Rumunjske oglasilo priopćenjem kako bi "objasnili" što je to letjelo u njihovu zračnom prostoru. Oni kažu da su zabilježili leteći objekt u svom zračnom prostoru u četvrtak kasno navečer, koji je ušao iz prostora Ukrajine i izašao iz Rumunjske u Mađarsku, u rumunjskom zračnom prostoru bio je izuzetno kratko, ispod tri minute.
Isto ministarstvo navodi da su brzina leta, niski let, kao i planinsko područje i vremenski uvjeti razlog zašto nije moglo biti daljnjih postupaka rumunjske protuzračne obrane. Zanimljivo je da Rumunji govore da se radilo o "malom objektu", a hrvatski izvori, pa i predsjednik Zoran Milanović, govore da se radi o letjelici veličine MiG-a.
No, ove izjave iz sjedišta NATO-a samo služe kako bi oprali sebe i svoje nepostupanje. Naime, u vrijeme dok je zbog napada Rusije na Ukrajinu NATO podignuo borbenu spremnost na najvišu razinu te na istočne granice Saveza šalje dodatne kopnene i zračne snage, u njegovu zapovjedništvu nitko se nije uzbunio zato što neidentificirana letjelica ispaljena iz Ukrajine leti prema NATO-ovim članicama.
Naime, riječ je o jedinstvenom zračnom prostoru NATO-a i ni jedna zemlja članica ne aktivira svoju protuzračnu obranu nego za to dozvolu daje zapovjedništvo NATO-a. U slučaju Hrvatske, Mađarske i Rumunjuske nadležno je zapovjedništvo južnog krila NATO-a smješteno u španjolskom Torrejonu. Slika s radarskih monitora iz Rumunjske, Mađarske i Hrvatske na kojima je bio vidljiv ovaj dron u realnom vremenu se prenosila i na njihove monitore. U tom trenutku nitko iz NATO-a nije imao potrebu podijeliti informaciju sa svojim saveznicima o nepoznatoj letjelici za koju se nije znalo je li naoružana i kojoj su joj namjere.
Očito su procijenili da nije opasna jer joj smjer kretanja nije bio prema Parizu ili Berlinu. Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga admiral Robert Hranj danas je rekao da je odmah nakon što je dron ušao u hrvatski zračni prostor o tome obaviješteno zapovjedništvo NATO-a u Španjolskoj. No, NATO-ovo zapovjedništvo je o njoj već sve znalo i trebalo je davno prije reagirati. Dron je najviše vremena proveo u Mađarskoj. Mađarske vlasti do sada nisu objavile da su ga locirale na svojim radarima.
Bizaran podatak
Hrvatski premijer Andrej Plenković danas je otkrio pomalo bizarnu informaciju da mađarski premijer Viktor Orban nije imao pojma o dronu dok mu to on nije rekao: "Onda su oni pregledali svoju situaciju i shvatili da je to registrirano na radaru". Ovo ukazuje na istovjetan problem kao i u Hrvatskoj.
NATO nije ni Mađarsku obavijestio o preletu nepoznate letjelice. Umjesto šutnje, bilo bi logično da je od Mađarske zatraženo da u zrak digne svoje borbene avione JAS 39 i obavi vizualnu identifikaciju letjelice te je u konačnici sruši. Mađarski avioni to su mogli napraviti i iznad hrvatskog teritorija. Hrvatska je, naime, 2019. potpisala sporazum s Mađarima o zajedničkom djelovanju upravo u slučaju ovakvih događaja. Po njemu, mađarski avioni mogu ući u naš zračni prostor i naši u njihov. Hrvatski odgovor, bez prethodnog upozorenja na dolazak nepoznate letjelice, bio je praktički nemoguć.
Dron je u zraku bio sedam minuta. Za to vrijeme nije moguće podići borbene avione, a Hrvatska praktički nema protuzračnu obranu kojom bi mogla srušiti ovakve letjelice. Načelnik Glavnog stožera admiral Hranj danas je izjavio da je o letjelici informiran tek nakon što je pala u Zagrebu te da je poduzeto sve što se moglo. Prema njegovim riječima, MiG-ovi nisu podizani. On je odbio komentirati što su po pitanju letjelice poduzele druge članice Saveza. Ministar obrane Mario Banožić izrazio je uvjerenje da meta ove bespilotne letjelice nije bila Hrvatska kao neki oblik upozorenja našoj zemlji. "Ovo nije bila prijetnja za Hrvatsku, nema mjesta strahu", naglasio je Banožić.
Mjerenje kontaminacije
Ministar obrane je otkrio i da je na mjestu pada drona mjerena kontaminacije tla i zraka zbog zdravlja svih koji obavljaju očevid, ali i stanovništva. On je najavio kako će o svemu razgovarati i s glavnim tajnikom NATO-a. Govoreći o jačanju hrvatske protuzračne obrane, on je najavio skore razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama na tu temu.
Zbog ruske agresije u Ukrajini, NATO je povećao nazočnost upravo u istočnom krilu. Nad Poljskom se prati zračni prostor i avionima u sustavu AWACS, ali time se prate uglavnom avioni koji lete na većim visinama. Zanimljivo da je upravo danas ujutro s Krete poletio izviđački avion Orion koji je danas cijeli dan izviđao zračni prosotor na granici između Rumunjske i Moldavije. Upravo prostor kroz koji je, prema procjenama, prošao dron iz Ukrajine u Rumunjsku.
Analiza
Sada će se voditi forenzička analiza kako bi se utvrdilo je li letjelica ostala bez goriva ili je "zalutala" zbog ometanja navigacijskog sustava. A najvažnije će biti utvrditi čija je to bila letjelica jer nije isključeno da je ispaljena s područja Ukrajine koja su pod ruskom okupacijom.
Stalni predstavnik Hrvatske pri NATO-u, veleposlanik Mario Nobilo, danas je o saznanjima hrvatskih vlasti i istragama izvijestio i Stalno vijeće NATO-a.