Ovršenima je gore nego prije pandemije, blokade građana veće su od onih ukupnog gospodarstva! Dužni smo čak 25 milijardi kuna, a stručnjak poručuje: ‘Dva milijuna Hrvata je na rubu siromaštva‘

Bruto domaći proizvod raste, izvoz raste, turizam je ugodno iznenadio rezultatima, bankama raste dobit i dobro rade, državna se blagajna puni bolje od plana, a ovršenim građanima ne mijenja se ništa, čak im je lošije nego prije pandemije jer ih je više blokirano na "masniji" iznos duga.

Kao da ih sreća jednostavno neće: krajem studenoga, 241.282 ljudi imalo je zaleđene bankovne račune zbog 24,9 milijardi kuna neplaćenih računa i kredita. Blokade građana su gotovo pet puta veće od blokada kompletnog gospodarstva. Poduzetnici i obrtnici, njih ukupno 15.560, duguju 5,3 milijarde kuna, a građani gotovo 25 milijardi kuna, piše Slobodna Dalmacija.

Financijska agencija (Fina) objavila je da je broj blokiranih građana na mjesečnoj razini kao i njihov dug, za 0,3, odnosno 0,4 posto porastao na godišnjoj razini. U godinu dana, od kraja studenog prošle godine do kraja istog ovogodišnjeg mjeseca, broj blokiranih povećan je za njih 3,4 posto ili 8018 ljudi, a dug za 1,15 milijardi kuna. Glavnica duga potrošača iznosila je 18,2 milijarde kuna ili 5,5 posto. Kamate na tu glavnicu težile su 6,8 milijardi kuna. Prije godinu dana ljudi su dugovali 17,2 milijarde kuna glavnice i 6,5 milijardi kuna kamata.

Uzrok i posljedice

Prof. dr. Drago Jakovčević nije iznenađen ovim podacima. Objašnjava da ljudi u pravilu ne plaćaju obveze jer nemaju novca, poslodavci ih nisu isplatili, nisu zaposleni ili nedovoljno zarađuju.

- Čovjek kupi hranu, plati režije i ne ostane mu za kredit ili leasing. To pokazuje da smo, bez obzira na pokazatelje o popravku kreditnog rejtinga i da nam je BDP-u plusu, zapravo jako siromašna nacija. Imamo 700.000 i više tisuća umirovljenika koji su na prosjeku mirovine od 2500 kuna, polovica svih zaposlenih, njih oko 700.000 primaju plaće ispod 6000 kuna. Oko dva milijuna ljudi je na rubu siromaštva. To su uzroci, a posljedice su statistika blokiranih računa - kaže Jakovčević.

Krajem siječnja prošle godine, kada nismo znali što nas čeka u ožujku, nepuna dva mjeseca kasnije, pojma o pandemiji nismo imali niti o zaključavanju gospodarstva, u Hrvatskoj je 241.186 ljudi imalo račune blokirane na 23,2 milijarde kuna. Polovinom travnja prošle godine pa sve do polovine listopada prošle godine, trajao je zastoj s provođenjem ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika fizičkih osoba, potrošača i fizičkih osoba koji obavljaju registriranu djelatnost.

Drago Jakovčević

Dragan Matić/Cropix

Nakon isteka šestomjesečne mjere u kojoj su blokirani doživjeli mali predah, nastavljeno je s ovrhama i blokadama čije svote polako, ali sigurno rastu. Najveći dio duga, u iznosu od 5,7 milijarde kuna (bez kamata), odnosi se početkom listopada na dug prema bankama, dok dug građana prema svim financijskim institucijama iznosi 5,9 milijardi kuna, što je 36 posto kompletnog duga.

Finina usporedba blokada građana krajem rujna ove godine s krajem prošle godine pokazuje da i dalje prevladavaju one dugotrajne blokade. Tako je dulje od godinu dana u blokadi više od 165 tisuća ljudi s 15 milijardi kuna duga. Analiza duga potrošača prema iznosu duga pokazuje da najviše ljudi ima dug koji ne prelazi 10.000 kuna. Takvih je 101.870 dužnika koji ukupno duguju 394 milijuna kuna. Najveći rast Fina bilježi kod potrošača čiji je dug veći od 10.000 kuna i manji od 25.000 kuna. Njihov je broj u devet ovogodišnjih mjeseci porastao gotovo 12 posto, a toliko je skočilo njihovo dugovanje pa tako njih 41.852 ima račune blokirane na ukupno 763 milijuna kina. Iz Fine navode da je krajem rujna 1555 potrošača imalo dug veći od milijun kuna koji je ukupno težak sedam milijardi kuna, a i njihov je dug porastao za sedam posto.