Mozgovi tinejdžera fizički su se promijenili tijekom pandemije Covida, naime starili su brže nego inače. Tvrde to znanstvenici u studiji u kojoj su vrlo sveobuhvatno proučili fizičke promjene u mozgu izazvane stresom i tjeskobom tijekom pandemije.
Mlađe osobe su u istraživanju naveli teže simptome anksioznosti, depresije i onoga što znanstvenici nazivaju internaliziranim problemima – što znači da su bili izloženi osjećajima tuge, niskog samopouzdanja i straha te poteškoćama s reguliranjem emocija – nakon prve godine pandemije.
I prije je niz studija otkrilo da je mentalno zdravlje tinejdžera i adolescenata oštećeno tijekom pandemije, a ova koja je objavljena časopisu Biological Psychiatry: Global Open Science, jedna je od prvih koja je proučavala fizičke promjene u mozgu izazvane stresom i tjeskobom.
Djeca su živjela sa neizvjesnošću i strahom koji je došao s Covidom, slušali su nastavu od kuće, bili su odvojeni od svojih prijatelja i učitelja, a milijuni djece na svijetu su izgubili roditelje i bake i djedove zbog koronavirusa. Istraživanje proizlazi iz veće studije u kojoj su znanstvenici pokušavali razumjeti spolne razlike u depresiji među adolescentima. Znanstvenici su prije osam godina krenuli s planom da svake dvije godine naprave magnetsku rezonancu 220 djece u dobi od 9 do 13 godina. Tim je dovršio dva seta skeniranja kada je pandemija prekinula njihovo istraživanje i nisu mogli ponovno započeti skeniranje do kraja 2020. Kad je njihovo istraživanje prekinuto, tim je odlučio da bi bilo zanimljivo proučiti učinke koje je ovaj stresni događaj imao na dječji mozak u razvoju. Pregledi prije pandemije pomogli su im da naprave ovu usporedbu.
Istraživači su usporedili djecu iste demografije – uključujući spol, dob, izloženost stresu i socioekonomski status. Kako bi saznali prosječnu starost mozga, MR skeniranje proveli su kroz model koji objedinjuje podatke iz drugih skeniranja. Znanstvenici su usporedili MR snimke 128 djece. Polovica snimaka napravljena je prije pandemije, a druga polovica krajem 2020. Otkrili su da su djeca koja su proživjela prvu godinu pandemije imala dob mozga koja je bila starija od njihove stvarne dobi.
Mozak djece i mladih koji su prošli kroz početak pandemije imali su rast u području koje može pomoći u reguliranju straha i stresa, zvanom amigdala te u hipokampusu, području mozga koje može kontrolirati pristup sjećanjima. Tkiva su se istanjila u dijelu mozga koji kontrolira izvršno funkcioniranje, korteksu.
Mozak djeteta prirodno se mijenja tijekom vremena, ali istraživanja su otkrila da se te fizičke promjene mogu ubrzati kada osoba prolazi kroz značajne nedaće u djetinjstvu.
Ljudi koji su rano u životu bili izloženi nasilju, zanemarivanju, siromaštvu i obiteljskim problemima imaju brže starenje mozga i kasnije mogu imati problema s mentalnim zdravljem. Ian Gotlib, glavni autor nove studije, rekao je da je istraživački tim nije iznenađen jer su i očekivali da će pronaći probleme s anksioznošću, depresijom i internaliziranim problemima.
“Pandemija nije bila dobra prema mentalnom zdravlju adolescenata”, rekao je Gotlib, profesor psihologije na Sveučilištu Stanford, prenosi CNN.
No, znanstvenici nisu baš bili sigurni što će otkriti magnetskom rezonancom. “Uvijek je zanimljivo raditi ovakva istraživanja kada niste baš sigurni što će se dogoditi”, istaknuo je Gotlib te je dodao: “Ovi su učinci bili zanimljivi i dogodili su se prilično brzo. Ovo je bilo samo jednogodišnje istraživanje, pa nismo znali da će učinci na mozak biti ovako izraženi nakon tog kratkog razdoblja stresa”.
Rekao je i kako nije jasno hoće li te promjene mozga imati utjecaja kasnije u životu. Istraživački tim planira naknadno provesti istraživanje na istoj djeci kako bi pratio razvoj njihova mozga. Postoji šansa da su njihove moždane promjene mogle biti samo trenutni odgovor na stresor koji će se s vremenom normalizirati.
Dr. Max Wiznitzer, voditelj odjela za pedijatrijsku neurologiju UH Rainbow Babies & Children’s Hospital, rekao je da su promjene u mozgu zanimljive, ali ono što je važno jest hoće li problemi mentalnog zdravlja i dalje postojati.
“Anatomija nije važna. Funkcionalnost je ono što je važno”, pojasnio je Wiznitzer, koji nije bio uključen u ovo istraživanje.
“Klinička posljedica ovdje je funkcionalni utjecaj, stanje mentalnog zdravlja klinički i kako ono funkcionira i kako se nosite s tim. Uz odgovarajuće intervencije za mentalno zdravlje, problemi poput anksioznosti ili depresije mogu se riješiti. Mozak ima tu sposobnost reorganizacije – ili nazovite to poboljšanjem, ako želite”, zaključio je Wiznitzer.
Gotlib se nada da roditelji i skrbnici imaju na umu da iako su zaključavanja i zatvaranje škola možda gotovi, posljedice po mentalno zdravlje djece i mladih još uvijek su prisutne. “Budite sigurni da vaš adolescent ili tinejdžer dobije pomoć koja mu je potrebna ako ima simptome depresije, tjeskobe ili je povučen”, savjetovao je.
