Panika nakon inspekcije u Iranu: ‘Uzeli smo uzorak, odnijeli u Beč, imali smo što za vidjeti...‘ Evo koliko im treba vremena da naprave prvu atomsku bombu

Bila je to samo jedna u nizu nenajavljenih rutinskih inspekcija Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) iranskome nuklearnom postrojenju.

Inspektori su, kao i bezbroj puta do sada, obukli svoje laboratorijske kute te svojim sofisticiranim alatima uzeli uzorke čestica iz najtajnijeg postrojenja u Iranu, kada im je pogled zapeo za napredne klastere centrifuga za obogaćivanje uranom koje su bile konfigurirane na način koji se "bitno" razlikovao od onoga koje su vlasti u Teheranu službeno potvrdile IAEA-i.

Međunarodni nuklearni stručnjaci su, nakon kratke prepirke s iranskim dužnosnicima, uzeli uzorak čestica kako bi ga proanalizirali u svom sjedištu u Beču. Imali su i što za vidjeti. Udio urana u uzorku iznosio je 84,7 posto; najviše do sad detektirano u Iranu.

U prijevodu, to znači da je Teheran bliže nego ikada do sada da raspolaže kapacitetom koji je dovoljan za proizvodnju nuklearnog oružja. Samo pet godina nakon što je tadašnji američki predsjednik Donald Trump odlučio unilateralno napustiti Iranski nuklearni sporazum - jednu od ključnih geostrateških ostavština njegovog prethodnika Baracka Obame.

Američki general Mark Milley potvrdio je u ožujku tijekom saslušanja u Senatu da "Iran raspolaže s dovoljno materijala da kroz nekoliko mjeseci proizvede prvo nuklearno oružje", donosi Jutarnji list

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA)

Alex Halada/Afp

Razvoj događaja šokirao je zapadne diplomate koji ni sami ne znaju kako spustiti loptu na zemlju i smiriti tenzije, strahujući da bi toliko drastična i nagla promjena snaga u regiji mogla prouzročiti novi val nestabilnosti na Bliskome istoku.

Dužnosnici tzv. E3 država - Francuske, Njemačke i Ujedinjene Kraljevine - ovoga su se ožujka sastali i s glavnim iranskim pregovaračem Alijem Bagherijem Kanijem u Oslu.

Iran i SAD su neformalno sjeli za stol prošlog mjeseca u Omanu, a dobro upućeni izvori za FT tvrde da je Teheran onda pokazao interes za ustupke kojima bi usporio svoj nuklearni program. No, onda je zapelo. Amerika je Iranu naglasila da svaki udio urana koji premašuje 60 posto smatra "maršem prema naoružanju", zbog čega se smatra dužnom biti pripravna na odgovor.

U realnosti, činjenica da Iran toliko dramatično skladišti uran znači da je ulog sve viši i viši. Pentagon je zabrinut da bi eventualna eskalacija Ameriku mogla gurnuti u vrlo neugodan sukob.

Izrael je, za to vrijeme, ponovio kako je spreman učiniti "sve što je u njihovoj moći da spriječi Iran da osmisli vlastito nuklearno oružje", zbog čega su zapadni dužnosnici zabrinuti da razmatra i opciju preventivnog zračnog napada na Teheran.

- S obzirom na to koliko se iranski nuklearni program ispostavio naprednim, Teheran ima vrlo malo manevarskog prostora da zaobiđe američke i izraelske crvene linije kojima bi se spriječila dodatna eskalacija sukoba – rekao je Kelsey Davenport, direktor Udruženja za kontrolu oružja, za FT.

Prostora za pregovore još uvijek ima, ali zapadnim je diplomatima trenutno najveći izazov procijeniti do koje mjere je Teheran ozbiljan u namjeri da sjedne za pregovarački stol jer je već dva put do sad odbio ponudu za oživljavanje Iranskog nuklearnog sporazuma koju mu je ponudila Europska unija od kada je u Bijelu kuću došao Joe Biden.

Diplomati i analitičari toliko su šokirani razvojem događaja, da razmatraju opciju da su "vlasti u Teheranu sve i podmetnule kako bi testirale nadzorne kapacitete agencije u Beču", donosi Jutarnji list

Postrojenje za obogaćivanje urana u Iranu

Atta Kenare/Afp

Međutim, činjenica ostaje da je Teheran, dok Iranski nuklearni sporazum nije bio puko mrtvo slovo na papiru, koristio relativno bazičnu IR-1 centrifugu koja slovi kao nestabilna, neefikasna i sklona krvaru. Pristao je zadržati uran na 3,67 posto, dok je onaj na skladištu ograničen na 300 kilograma.

Danas, Iran raspolaže s čak nekoliko naprednih IR-4 i IR-6 centrifuga instaliranih diljem sofisticiranog postrojenja, zahvaljujući kojima može osjetno brže unaprjeđivati uranij. Prema posljednjim procjenama, na skladištu se trenutno nalazi više od 4000 kilograma obogaćenog urana.

- Ako Iran toliko brzo može proizvoditi materijal koji je potreban za proizvodnju nekoliko atomskih bombi, teže je uzurpirati proces koji djeluje kao da je već dobro uhodan - dodao je Davenport, istaknuvši da u praksi to znači kako je Iran na korak toga da raspolaže s ograničenim nuklearnim arsenalom koji bi mu omogućio promjenu statusa quo.