StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetPanika zbog Schengena

Patit će nam turizam: Autobuseri i taksisti zbog gužvi već ‘otpisali’ Crnu Goru, tražit će da im otvore alternativni prijelaz

Piše Ahmet Kalajdžić
15. siječnja 2023. - 08:24

Pristupanje Hrvatske Schengenu već je donijelo korjenite promjene u turizmu kao dominantnom obliku gospodarskog poslovanja na jugu Hrvatske. I dok poduzetnici pomalo uče prilagoditi se na sve izazove, prijevoznici i vlasnici dijela turističkih agencija su u pravoj panici. Otvoreno govore kako su poduzetnici u Istri i na zapadu Hrvatske u daleko povoljnijoj poziciji nego oni koje će, tvrde “uništiti kolone i čekanje na granicama”.

Tako Vesna Lukić, predsjednica udruge autobusera Ragusa bus ističe:

image

Predsjednica udruge “Ragusa bus” Vesna Lukić Božo Radić/Cropix

Bozo Radić/Cropix

- I sezona 2022. je, kad još nismo bili u Schengenu, ukazala na problem granica kojima je okružen Dubrovnik. Otvaranjem Pelješkog mosta je nestala barijera na GP Klek i GP Zaton Doli koji su zaustavljali kolone i do Karasovića ih činile manjima. Zbog strožih provjera u 2023. očekujemo još težu situaciju. Uvjerili smo se u to ovog vikenda, a dokazalo je to “probijanje” autobusa između dviju traka. Autobuseri očekuju veći problem ne samo u prijevoz,u nego i za Zračnu luku i turizam uopće: brojni gosti koji žele u Crnu Goru sad znaju što riskiraju i što ih čeka. Kao udruga autobusera imamo potrebu koju još nismo službeno zatražili da se nas “lokalce” preusmjeri na GP Konfin. To nam nitko ne može osigurati, ali Schengen utiče na prijevoz turista, putnika i roba. Problem prometa ne potenciraju ni načelnici općina iako će znatno utjecati na sezonu i život uopće. Već imamo iskustvo iz sezone 2022.: ljetos smo na Debelom brijegu tijekom udarnog vikenda u kilometarskoj koloni čekali punih šest sati ulazak u Hrvatsku! Zbog toga smo lani odbijali izlete i transfere, a autobusi moje tvrtke dio ljeta uopće nisu vozili preko granice! Kad smo im rekli što ih čeka na granici, od izleta su odustajali brojni turisti, posebno hotelski gosti koji su imali već uplaćenu večeru i nisu željeli da im propadne zbog povratka u hotel tek oko ponoći!

image
Ronald Gorsic/Cropix

Prekrcaj na “ničijoj zemlji”

Namjeru dijela autobusera da goste u Crnu Goru prevoze dužom ali bržom rutom GP Ivanica- Đivar- GP Zupci (kod Herceg Novog) Lukić naziva “budalaštinom” zbog koje će zapeti na dvije granice:- Kolone prema Trebinju su manje, ali ipak ogromne i čeka ih još jedna granica. To je isplativo samo ako nema kolone prema BiH. Očekujem da župan, gradonačelnik, načelnici, autobuseri, taksisti i svi “stanu na noge” i požure rješenje situacije. Ako sad ne reagiramo, bit će kasno već na proljeće. Poseban problem je prelazak Karasovića oko 15,45 sati, kad na granicu stižu linijski autobusi iz Albanije. Nekako istodobno većina se izleta iz Crne Gore vraća upravo tada, kako bi gosti stigli na večeru. Našim je autobuserima prvi rizik izbjeći kolonu do granice, a potom i albanske autobuse koji se temeljito pretresaju, a putnici izlaze vani. Dodatni problem bit će kad iz Švicarske i zapadne Europe radnici na privremenom radu krenu doma na odmor, što se vidjelo tijekom vikenda 6-6. siječnja.

Problem imaju i turističke agencije. Član uprave agencije Elite Travel Toni Aleksić je optimist i vjeruje da Schengen u sezoni 2023. neće previše utjecati na poslovanje:

image

Član Uprave dubrovačke agencije “Elite travel” Toni Aleksić

Ahmet Kalajdžić

Ahmet Kalajdžić/

-Prema podacima dostupnim iz državnih institucija i medija znamo da se već par godina na granici provodi režim Schengena te stoga ne očekujemo znatniji poremećaj. Ali, ne znamo kakav će nam, nakon dvije COVID-sezone, biti priljev gostiju s automobilima. Uz to, Pelješki most je istodobno naš benefit i prometna mana jer će brojnija vozila uvećati prometne gužve. Ipak, nadamo se da Schengen neće previše utjecati na prihode, iako su već lani transferi i izleti za Crnu Goru postali problematični: izletnici su zbog čekanja na granici gubili više sati, na što smo prije bukinga goste obavezno upozoravali. Preko te granice je vrlo rijedak promet autobusa i minibusa koji jedini mogu obavljati međunarodni prijevoz, dok osobna i kombi vozila ne mogu dobiti dozvolu za to, tako da imamo problem međunarodnog prometa. Stoga smo 2022. između Crne Gore i Hrvatske, na ‘ničijoj zemlji’ radili prekrcaj putnika! To je diskomod na koji nas tjeraju ogromne kazne od čak 3.000 eura za prijevoz turista kombi-vozilima u Crnoj Gori! Stoga je prekrcaj jedino moguća praksa ako ne želimo rizik visokih kazni kao “sjekiru iznad glave”. Jednostavno, više nam se isplati angažman stranog partnera i 20 posto skuplji transfer od drakonske kazne koju ne može otplatiti ni mjesec dana dobrog rada- kaže Aleksić te ističe da su turističke transfere za BiH znatno ubrzali nova cesta Neum-Stolac-Mostar i za autobusni promet preferirani prijelaz GP Gornja sela kod Metkovića te se izletnički autobusi Elita u Hrvatsku najčešće vraćaju upravo preko tog prijelaza.

Snalažljivi taksisti

Očito, vuk sit i ovce na broju, a zadovoljni su i crnogorski partneri te turisti kojima je izlet moguć, ali na nešto kompliciraniji način. No, malo tko zna da su se na sličan potez odlučili i konavoski taksisti, o čemu čelnik Autotaksi udruženje Konavle Antonio Račević kaže:

image

Antonio Račević, predsjednik udruge autotaksi vozača Konavle Ahmet Kalajdžić

Ahmet Kalajdžić

-Probleme s granicom zbog oživljenog turizma nakon dvije COVID-sezone osjetili smo već lani. Strah nas je da je u sezoni 2023. nemoguć prijevoz u Crnu Goru te bi najbolje bilo kad bi se mi taksisti i autobuseri isposlovali da GP Vitaljina bude samo za nas. Inače će sve biti nemoguća misija i financijski neisplativo: dok čekamo na Debelom brijegu možemo otići u 220 km udaljeni Split i vratiti se, ali ne i preći 35 km od Čilipa do Herceg Novog! Gostima je nepojmljiva takva gužva, nerviraju se a svi smo u šah mat-poziciji. Uz to, u koloni su vozila u leru te klima ne radi dovoljno dobro. Gužve s Macelja su preselile na Karasoviće. Znamo zakone i pravila ali ne i kako riješiti problem granice. Svi živimo od turizma ali su navedeni prijevozi teško ostvarivi. Čuo sam priče dijela autobusera o duljem ali bržem transfer preko Ivanice i Zubaca do Crne Gore, ali kako putniku objasniti da je neostvarivost tri puta kraće relacije i da je duža zapravo- brža?! Na to i čekanje smo već ovog ljeta upozoravali sve goste koji su iz Zračne luke htjeli u Crnu Goru. Kao moguće rješenje nametnuo se poziv taksistima u Crnoj Gori da s druge strane granice dočekaju putnike koje mi dovezemo do Karasovića. Kad ih dovezemo što bliže granici pomogli bi im da prtljag pješice nekako prebace do GP Debeli brijeg, gdje ih je čekao tamošnji taksi. Prelazak pješice 400 metara “ničije zemlje” nije profesionalna usluga, ali zamislite čekanje duže od tri sata? Još je teže putnicima iz Crne Gore koji bi na 40 stupnjeva, mokri od znoja, vukli ili nosili kofere i torbe uzbrdo do Karasovića? Nemam pojma što nas čeka ovog ljeta i znači li to da moramo naći taksi-partnera u Crnoj Gori, ali znam da se neko rješenje transfera mora naći do početka lipnja- kaže Račević.

image

Stanovnici Ivanice komentiraju najavljeno naplaćivanje ulaska na granicama u schengensku zonu

Božo Radić /Cropix

Što čeka migrante?

Pitali smo MUP što očekuju, kako će reagirati migranti koji su izabrali Hrvatsku za ulazak u EU.

Kolaju priče kako policija RH više ne primjenjuje ‘push back’ metode nego im izriču mjere udaljenja u roku tjedan dana.

Iz Uprave za granicu MUP RH su ustvrdili da nikad nisu koristili ‘push back’, nego granicu štitili prema Zakoniku o schengenskim granicama, što će i nadalje činiti:

- Način postupanja policije prema migrantima propisuje Zakon o strancima usklađen s Direktivom o povratku te Zakonom o međunarodnoj i privremenoj u zaštiti - ističu iz Uprave za granicu:

- Sukladno propisima prema svim migrantima zatečenima na vanjskoj granici te onima koji izraze namjeru za međunarodnu zaštitu, provodi se postupak identifikacije i registracije koji uključuje uzimanje otisaka prstiju za EURODAC. Ako nastave putovanje prema drugim članicama EU, u readmisijskom ili Dublinskom postupku bit će vraćeni u Hrvatsku. Migrantima koji ne izraze želju za međunarodnu zaštitu izdaje se rješenje o povratku s rokom za dragovoljni odlazak - dodali su.

EURODAC (European Asylum Dactyloscopy Database) je baza podataka otisaka prstiju EU za identifikaciju osoba-tražitelja azila i svih osoba koje neregularno prelaze granicu.

20. studeni 2024 17:35