Pisac Mihailo Radojičić u Splitu promovirao knjigu - crnogorsku ispriku Konavljanima i Dubrovčanima: "Mržnja se nikad ne rađa. Mržnja se uvijek proizvodi!“

- Nije važno što će ljudi reći o mojoj knjizi. Strah me jedino šutnje. Moramo govoriti - kazao je crnogorski pisac, novinar, scenarist i glumac Mihailo Radojičić Shok koji je ovog petka u dvorani Gradske knjižnice Marka Marulića predstavio svoju knjigu "Smrt je uvijek u modi".

Unatoč kiši, brojna publika okupila se na ovoj promociji knjige koja crnogorska isprika Dubrovniku i Konavlima, baš kao što je to poručio i onaj poznati slogan 'S Cetinja vila kliče, oprosti nam Dubrovniče!' poslan iz Cetinja na antiratnom prosvjedu 1991. godine tijekom agresije na hrvatski jug. Uz posvetu „Konavljanima i Dubrovčanima… od kojih me sram!“ ide i uvodni aforizam: „Mržnja se nikad ne rađa. Mržnja se uvijek proizvodi!“

Radojičić je napisao knjigu o napadu JNA i Crnogoraca na Dubrovnik i Konavle.

- Priča je to o sudbini mješovitog braka Konavoke i Crnogorca iza kojih ostaju generacije nikome jer je sve to stradalo u jednom opakom ratu. Knjiga počinje mojoj porukom: isprika Konavljanjima i Dubrovčanima jer mi smo napravili nešto što je sramno. Za Crnu Goru koja njeguje slobodu, to su bila dva najbliža mjesta gdje se pjevalo slobodi. Dubrovnik je stvorio republiku i povijest na bazi slobode. Mene je sve ove godine mučilo to da je netko tu slobodu htio uskratiti nekom prvom do sebe, svom susjedu.

Duhovno me spasio književnik Jevrem Brković koji je napisao kako je ova knjiga bila neophodna da konačno netko kaže 'ja sam kriv, a ne onaj drugi'. Zato moramo govoriti, a ne šutjeti - rekao je Radojičić koji je kako je rekao "dvadeset pet godina, kao biljeg na duši" nosio sramnu i tragičnu istinu o agresiji na susjednu Hrvatsku.

Knjigu su predstavili novinari Slobodne Dalmacije Jadran Kapor i Damir Šarac. Potonji ju je opisao kao knjigu 'skromnim gabarita i raskošnih emocija', pristjetivši se uskih veza Crnogoraca i Hrvata učvršćenih tijekom obnove crkve u Škaljarima, preko don Branka Sbutege, Vaska Lipovca i drugih.

- Ovdje se radi o narodima kojima je zajednički nazivnik sloboda. Da je više Držića, Gundulića i Radojičića, manje bi bilo 'drvosjeća' koji su spremni reći da je smrt uvijek u modi i za koje autor, kroz usta glavnog junaka knjige, kaže, s najdubljim ogorčenjem, 'preci kao moj otac ne zaslužuju potomke' - rekao je Kapor na promociji.