Od 1. siječnja ukidaju se prirezi - veliki gradovi morat će krpati rupe u proračunima. Kako poreznom reformom sada sami reguliraju porez na dohodak, plaće bi trebale rasti, ali ne posvuda jednako.
Dok gradovi u javno savjetovanje šalju svoje prijedloge poreznih stopa, Dnevnik Nove TV je izračunao koliko bi u kojem gradu zbog toga trebale rasti plaće, ali i tko će biti na gubitku.
Prosječna zagrebačka plaća od 1300 eura za zaposlenog s jednim djetetom trebala bi od 1. siječnja rasti za 18 eura. Rezultat je to najviših poreznih stopa u Hrvatskoj.
U Splitu gdje je prirez bio 15 posto, kroz izmjene poreza na dohodak efekt će biti kao da se prirez prepolovio. Prosječna splitska neto plaća trebala bi rasti za 25 eura.
U Rijeci porezno će opterećenje biti nešto malo ispod najvećih mogućih, a plaće bi trebale rasti 18 eura.
Osijek će od četiri najveća grada imati najmanje opterećenje na plaće, a one bi se trebale povećati za 30 eura.
Građani strahuju da će taj novac prije ili kasnije otići na skuplje komunalije.
"Nije šija neg‘ je vrat, znate, preliti će se to na neke druge stvari, a što je 30 eura...", komentirala je Jasna iz Osijeka.
"Ne znam u konstalaciji svih drugih događaja svih drugih opterećenja kako će se to ponašati", kaže Veljko iz Osijeka.
Ima i gradova koji će smanjivati porez na dohodak, no to će se uglavnom događati u gradovima koji ni prije nisu imali prirez.
"To znači za moje građane Grada Sinja veće plaće na godišnjoj razini za 300 eura nego što je u Gradu Zagrebu, veće plaće nego što je Zadru, Splitu, Rijeci i brojnim drugim gradovima", rekao je gradonačelnik Sinja Mostov Miro Bulj.
Bjelovarčani kao i Sinjani imat će porez na dohodak od 18 posto. I oni su odavno ukinuli prirez.
"Otprlike prosječna četveročlana obitelj u Bjelovaru će imati jednu plaću više u odnosu na istu takvu obitelj u primjerice Zagrebu. Mi želimo poslati poruku mladim obiteljima da dođu živjeti u grad s najmanjim porezima", istaknuo je gradonačelnik Bjelovara, HSLS-ov Dario Hrebak.
A gradovi koji žive od turizma gubitke namjeravaju nadomjestiti i paušalom za objekte za odmor. U Dubrovniku koji ne mijenja porez na dohodak, namet za kuće za odmor umjesto eura i pol po kvadratu rast će na pet eura.
"Moramo priznati sami sebi da imamo problem dugoročnog najma i rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji. Porezna politika je generalno dobra ideja za usporavanjem rasta novih smještajnih kapaciteta za kratkoročni najam", kaže Nino Dubretić, privatni iznajmljivač iz Dubrovnika, donosi Dnevnik hr.