Ponovile su se osamdesete: Sezonu su nam spasili turisti iz bivših komunističkih zemalja čiji je standard porastao pa putuju i troše više nego ikada

Sada, na vrhuncu sezone, sve je jasno. Ponovile su se osamdesete. Godine masovnog turizma. I struktura gostiju, s obzirom na zemlje odakle dolaze, je baš kao nekada. Obitelji stižu na odmor tjedan, dva ili tri i kao za najberićetnijih sezona za vrijeme Jugoslavije, na Jadranu je najviše Njemaca. Potom slijede Poljaci, Slovenci, Česi, Slovaci, Mađari...

Hrvatska je ove godine glavna autodestinacija u koju se za par sati stiže iz europskih metropola: Beča, Münchena, Ljubljane, Budimpešte... Mi smo hit. Pogotovo Istra i Kvarner koji su najbliže granici. I zato je sve krcato, zato se do Velike Gospe traži slobodan smještaj, a nema ga nigdje - od Umaga do Konavala, donosi Slobodna Dalmacija.

Tako je na koncu ispalo da su nam se autoceste, koje su svojedobno strašno povećale hrvatski javni dug, isplatile. Dobar dio ljudi zazire od putovanja zrakoplovima u doba koronavirusa jer ne podnose proceduru koja je zbog zaraze znatno postrožena pa je krenuo na put osobnim vozilima. I bez obzira na gužve, nisu se prevarili. "Pocrvenimo" li na koronakarti, u svakom trenutku brzo i sigurno mogu kućama.

Nijemci su, umjesto dalekih i skupih turističkih odredišta, poput Kariba i Sejšela, ovoga puta ostali u Europi, a troše kao da s otputovali na kraj svijeta. I to se vidi po prihodima naših ugostitelja u posljednjih mjesec dana. Tko je god od njih iskren, reći će vam da nikada do sada nije imao ovakve goste koji su spremni bez problema platiti vrhunske bokune.

U tome ne zaostaju ni Poljaci. Standardom su nas daleko nadmašili; vidi se to već na prvu po automobilima s kojima dolaze na more, ali i po tome da ih sve više umjesto apartmanskog bira hotelski smještaj i najbolje restorane.

Interesantno je da je među njima puno onih koji su nekada radili u Britaniji, da bi se s kapitalom i stečenim znanjem, iskustvom, vratili kući, pa pokrenuli privatni biznis. Oni ne samo što ljetuju u Hrvatskoj, nego ovdje traže i poslovnu šansu, raspituju se za kupnju kuća i investicije u turizmu. Slični su nam po mentalitetu, izuzetno dobro poznaju Hrvatsku, i ne bi bilo čudno da baš poljski kapital u desetljeću koje slijedi počne kolati ovdje, jer očito je da ta brojem stanovnika i bogatom poviješću velika nacija, igra sve važniju ulogu u novoj Europi. 

Očito je i promidžba hrvatskih prirodnih ljepota i baštine na tržištima srednje i istočne Europe, pala na plodno tlo. I dobro je što u ovakvim okolnostima nismo otkrivali toplu vodu već igrali na sigurno. I što je veza između naših najvjernijih gostiju i Jadrana neraskidiva. A ta nam je činjenica očito spasila sezonu, jer koliko god zbog specifičnih okolnosti bude trajala, nadmašila je onu mršavu lanjsku, a prema dolascima i ukupnom turističkom prometu dohvatila prosjek s kojim generalno možemo biti zadovoljni, donosi Slobodna Dalmacija.