StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetGerijatrija na sudu

Porazno stanje jednog od stupova države: Gotovo polovinu kadrova u DORH-u i Vrhovnom sudu čine - ‘umirovljenici‘; ‘Mladi zato i neće u suce, ne da im se čekati godinama!‘

Piše Marko Didić/SD
3. listopada 2022. - 08:09

Hrvatsko pravosuđe građani gledaju kroz njihove istrage, optužnice, presude i brzinu postupaka, a mi smo se pozabavili temom na kojim kadrovskim osnovama, kakvom starosnom strukturom i brzinom napredovanja u poslu "stoji" ovaj važni segment državne vlasti, piše Slobodna Dalmacija.

Frapantan je podatak koji su u svojim godišnjim izvješćima iznijeli Hrvatskom saboru glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek i predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić da u Lijepoj našoj nema ni jedna osoba koja se nalazi na mjestu suca ili državnog odvjetnika bilo koje razine, a da je mlađa od 30 godina, što je jasan pokazatelj da mladi teško i sporo napreduju.

Drugi važan segment jest da se stari kadrovi ne daju tek tako otjerati u mirovinu, pa je od 1680 sudaca, koliko ih trenutno ima u Hrvatskoj, njih čak 138 ili gotovo 10 posto, u dobi od 65 do 70 godina, a mogli su po svim osnovama ići u mirovinu. Na općinskim sudovima ih je 68, a na županijskim je 61 u toj generacijskoj skupini.

Posebno je starosna skupina od 60 do 64 godine zastupljena na visokim sudovima (Visoki kazneni sud, Visoki trgovački sud, Visoki upravni sud i Visoki prekršajni sud), te na Vrhovnom sudu. U ukupnom broju dužnosnika (121) u tim ustanovama, najviše je njih između 60 i 64 godine starosti (njih 56), dakle, gotovo polovina sudaca je već jednom nogom pred mirovinom.

Kadrovi stariji od 60 godina najzastupljeniji su u Vrhovnom sudu, gdje od ukupno 37 sudaca, njih čak 19, dakle više od 50 posto, u dobi su od 60 do 64 godine, a devetorica su već davno trebala ići u mirovinu i spadaju u grupu onih kojima se produžio mandat zbog potrebe posla. Dakle, od 37 članova Vrhovnog suda, njih 28 ili oko 70 posto je pred mirovinom ili su već trebali biti u "penziji".

image

I iz izvješća Radovana Dobronića, čelnog čovjeka Vrhovnog suda, vidljivo je da u Lijepoj našoj nema suca ili tužitelja mlađeg od 30 godina

 

Ivana Nobilo/Cropix

U državnim odvjetništvima (DORH) su zaposlena 634 državna odvjetnika, a 38 ih u dobnoj skupini od 60 do 65 godina, a devetorica su još stariji, do 70 godina. Dakle 47 ljudi koji bi uskoro mogli i morali napustiti tužiteljstvo.

U samoj DORH-ovoj centrali u Zagrebu su zaposlena 24 zamjenika i zamjenice državne odvjetnice, a od toga ih je 15 pred mirovinom ili su već trebali biti "izvan pogona". Šestero je u dobi od 60 do 65 godina, a čak devetero u kategoriji do 70 godina.

- Bio sam sudski savjetnik nekoliko godina, nakon završetka faksa su nam "uvalili" i pohađanje Pravosudne akademije u koju se ulazi na poprilično razne načine i nemoguće je da sve to pozavršavaš i postaneš sudac ili tužitelj prije 33. ili 34. godine. A i to ako imaš podršku, i stručnu i političku, svojih pretpostavljenih i onih koji su njih tu postavili.

Plaća sudskog savjetnika je do sedam tisuća kuna, zavisi koliko si godina na tom mjestu. I naravno, otišao sam u odvjetnike, nije mi se dalo više čekati. Ne kažem da sve sijede glave u pravosuđu treba potjerati u mirovinu, jer su to visoke razine odlučivanja gdje treba ogromno znanje i iskustvo, ali mislim da je te gerijatrije previše na višim instancama pravosuđa, posebno u DORH-u i na Vrhovnom sudu.

Neki stariji kadrovi u dobi od 55 do 60 godina tako nikada neće dobiti šansu da dosegnu svoj profesionalni zenit. Za nas mlade je lako, snaći ćemo se, ali mnogi su zaglavili u tom mastodontu i ne mogu izići iz njega. A i plaća općinskog suca se kreće od 11 do 12 tisuća kuna, ali na nju trebaš godinama čekati jer najprije trebaš postati sudac.

image

Od 37 članova Vrhovnog suda, njih 28 ili oko 70 posto je pred mirovinom ili su već odavno trebali biti u ‘penziji‘ 

Goran Mehkek/Cropix

Mnogi ljudi mog ranga su htjeli prijeći raditi u Poreznu upravu ili Carinu, ali to im se nije dopustilo, jer je uvijek manjak kadrova u pravosuđu - kaže nam novopečeni odvjetnik.

I uistinu, glavna državna odvjetnica u svojem izvješću za 2021. konstatira da po sistematizaciji treba imati 32 zamjenika, a da ih sada ima samo 23 i da u DORH nije zaposlen ni jedan zamjenik tijekom prošle godine.

Kada se čuju sve jasniji glasovi i primjedbe da bi se trebalo osnovati i Visoko državno odvjetništvo koje bi moglo pratiti i ustroj i predmete na friško osnovanom Visokom kaznenom sudu, onda je jasno da će i postojeći kadrovi dobiti atraktivna radna mjesta, ali to sigurno neće biti mladi ljudi jer je njihov put trnovit i težak.

Prema prikazu koji smo dobili od Ministarstva pravosuđa, na dan 31. ožujka 2020. u svim pravosudnim tijelima bilo je 10.089 zaposlenih, dok je na dan 30. lipnja ove godine bio 9931 djelatnik, dakle 158 ljudi manje.

image

Županijski sud u Šibeniku

Niksa Stipanicev/Cropix

- Ministarstvo pravosuđa je u 2022. godini dalo suglasnost za popunjavanje 58 mjesta u kaznenim odjelima te 16 mjesta u građansko-upravnim odjelima u DORH-u, županijskim i općinskim državnim odvjetništvima. Kada je riječ o sudačkim mjestima, tijekom ove godine predviđeno je popunjavanje 114 sudačkih mjesta na svim sudovima - navode iz resorne administracije.

Radi lakšeg razumijevanja ovih brojki i odnosa treba naglasiti da u Hrvatskoj ima 67 sudova i 42 državna odvjetništva. Kada se tome pribroje još USKOK i DORH-ova središnjica, najvitalniju starosnu strukturu ima USKOK gdje je od 33 djelatnika njih čak 22 u dobi od 40 do 60 godina.

Spolna (ne)ravnopravnost: Žene drmaju sektorom, ali sporije napreduju

Što se tiče spolne strukture u domaćem pravosuđu, možemo zaključiti da njime drmaju žene. Njih 69,56 posto su državne odvjetnice, a 71,66 posto sutkinje, ali pažljivijom analizom se uviđa da žene malo teže prelaze na višu razinu napredovanja nego muškarci. Posebno je to izraženo kod prelaska s općinskih na županijske sudove i s općinskih tužiteljstava na županijska.

image

Zgrada suda u Gundulićevoj ulici u Splitu

Jakov Prkic/Cropix
15. studeni 2024 04:27