Nema što se u ovom trenutku ne nudi umirovljenicima iz Dalmacije kao dodatni posao, onaj koji mogu raditi do pola punog radnog vremena, a da pri tom zadrže mirovinu, piše Slobodna Dalmacija.
Vozači autobusa, kombija, kamiona ili dostavnih vozila, taksisti, prodavači, kuhari, dostavljači, spremači, zaštitari, vodoinstalateri i građevinski radnici, promidžbeni agenti, djelatnici na farmi nesilica, vrtlari i brodski pituri, ali i medicinske sestre/tehničari, knjigovođe, šefovi kuhinje, liječnici, socijalni radnici i inženjeri... Nema razlike ni po spolu, na sva otvorena radna mjesta koja su istaknuli poslodavci jednako su dobrodošle i umirovljenice i umirovljenici, a tako je, očigledno i u cijeloj Hrvatskoj.
Do ovih informacija doveli su nas oglasi u koje smo zavirili na stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) umirovljenici.hzz.hr, nove mrežne stranice HZZ-a namijenjene isključivo zapošljavanju umirovljenika, koja je u suradnji s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje startala krajem listopada prošle godine.
Na toj mikrostranici, kako je nazivaju u HZZ-u, mogu se oglašavati i poslodavci iz cijele Hrvatske koji traže radnike umirovljenike za rad do pola radnog vremena (do četiri sata dnevno ili 20 sati tjedno) kao i sami umirovljenici koji traže posao.
Gužva na mikrostranici
Iz HZZ-a kažu kako je u ovom trenutku samo putem njih iskazana mogućnost, to jest otvoreno je ponuda, za zapošljavanje gotovo četiri tisuće (3995) radnika/umirovljenika, i to (u cijeloj Hrvatskoj) najviše za zanimanja poput čistača/ica, prodavača/ica, dostavljača/ica, konobara/ica, zaštitara/ki osoba i imovine itd. Ali, naravno da je lista ponuđenih poslova puno šira, pokazuju to i primjeri oglasa za poslove koje su na mikrostranici umirovljenici.hzz.hr istaknuli poslodavci iz četiriju dalmatinskih županija. Primjerice, samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji oglase je na toj stranici u ovom trenutku postavilo više od 80 različitih poslodavaca.
HZZ i izravni kontakti s njihovim savjetnicima, internetske stranice, oglasi istaknuti na izlozima trgovina, informacije iz “prve” ili “treće” ruke – nema koje izvore neće koristiti umirovljenici u žarkoj potrebi za pronalaskom (zakonitog) posla na pola radnog vremena. Odmah naglasimo kako ovdje govorimo o umirovljenicima koji su se umirovili po nekoj od zakonskih osnova, a zatim se ponovno aktivirali na tržištu rada do najviše polovice punog radnog vremena, a ne o osobama koje su stekle uvjete za mirovinu ali su ih iz različitih razloga njihovi poslodavci zadržali na radnim mjestima iako su stariji od 65 godina.
Da u općoj nestašici radnika u Hrvatskoj umirovljenička populacija postaje sve respektabilnija radna snaga svjedoče i službeni podaci - statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) kaže kako je, primjerice, krajem prosinca prošle godine do polovice punog radnog vremena bilo zaposleno 23.399 umirovljenika. To je značajan skok u odnosu na isti mjesec 2021. godine kada ih je radilo nešto više od 15 tisuća (15.054), a gotovo deseterostruko više nego, recimo, u travnju 2016. godine (otkad HZMO daje usporedbe) i kada ih je na ovaj način bilo zaposleno samo 2434.
Naravno, tu treba uzeti u obzir da se krug umirovljenika kojima je dopušten rad do četiri sata dnevno, uz zadržavanje pune mirovine, od 2014. godine kada je ta mogućnost uvedena, neprestano širio – najprije su tako mogli raditi samo oni koji su ostvarili pravo na starosnu mirovinu, od 2019. godine to je pravo prošireno na korisnike prijevremenih starosnih mirovina, iza toga i korisnike obiteljskih mirovina te umirovljenike bivše djelatne vojne osobe i hrvatske branitelje, korisnike mirovine prema ZOHBDR-u.
Doprinos društvu
Iako brojke pokazuju skok, službeno u nas radi tek dva posto umirovljenih osoba, dok se u europskim zemljama taj postotak penje i između 15 i 20 posto. Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u svome je izvješću za 2021. godinu upozorila kako od umirovljenika koji su se ponovno aktivirali na tržištu rada njih 74 posto to čini iz materijalnih razloga – jer mora – premala mirovina nedovoljna im je za normalan život. Ali, nije samo i isključivo “crkavica” od mirovine razlog povratka u svijet rada, pa makar i na pola radnog vremena.
- Istraživanja pokazuju kako dio umirovljenika ne radi samo zbog siromaštva, nego zato jer žele biti socijalno uključeni, neki žele biti korisni i dalje doprinositi društvu. Kaže mi jedna poznanica: “Pogledaj kako sam se pomladila nakon što sam se opet zaposlila!” Mnogi se bolje osjećaju jer su opet aktivni - prepričava mr. sc. Višnja Fortuna, predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske.
- Vidimo koliko u Hrvatskoj nedostaje različitog kadra, od liječnika i medicinskih sestara, socijalnih radnika do brojnih zanimanja u ugostiteljstvu i građevinskom sektoru. Reći ću vam jedan primjer iz Zagreba: imamo dom za starije osobe koji je izgrađen i završen prije nekoliko mjeseci, ali ne može početi s radom jer nema dovoljno osoblja. Stoji prazan! A tako vam je po cijeloj Hrvatskoj, mnogo je deficitarnih zanimanja. Kad počne turistička sezona potrebe će biti još i veće - kaže Višnja Fortuna, hvaleći “zlatnu generaciju” kao odgovorne, iskusne radnike, pune znanja, što su osobine koje, osim nužde zbog manjka aktivne radne snage, prepoznaje sve više poslodavaca.
Potvrđuju nam to i u splitskoj tvrtci “Pekara Babić”, koja iza sebe ima šezdesetogodišnju tradiciju proizvodnje i prodaje kruha i ostalih pekarskih i slastičarskih proizvoda. Na stranici umirovljenici.hzz.hr postavili su oglas u kojemu traže zapošljavanje umirovljenika na poslovima pekara, vozača, pomoćnog radnika u proizvodnom pogonu i slagara u svojim poslovnicama i pogonima u Dubrovniku i Omišu.
Problem u ambulantama
- Imaju volju za raditi, vrijedni su, definitivno jako dobri radnici - kažu o umirovljeničkoj radnoj snazi iz “Pekara Babić”, gdje pripadnike “zlatne generacije” zapošljavaju unatrag nekoliko godina.
Nema tu velike filozofije, kažu iz ove tvrtke, potrebe u prehrambenom sektoru su velike, a zadnjih godina imamo velika iseljavanja mladih i sve više deficitarnih kadrova.
- Naravno da gledamo zaposliti što više mladih. Ali kako imamo sve veći odljev stanovništva posljednjih godina, to često nije moguće. Naše su poslovnice od Zadra do Dubrovnika, potrebe za radnicima rastu i kako raste turizam, pa su nam umirovljenici više nego dobrodošli - kažu u splitskoj tvrtci.
A da bi se i za umirovljeničku radnu snagu, i to onu visokoobrazovanu i nasušno potrebnu - liječnike i medicinske sestre - vrlo brzo mogli doslovno “trgati” pokazuju svakodnevno prizori iz naših ambulanti diljem zemlje. U Domu zdravlja Ploče, na primjer, priča nam ravnatelj dr. Vinko Matić - i sam umirovljeničke dobi od 67 godina, ali još uvijek aktivno radi - od šest liječnika obiteljske medicine njih četvero navršilo je 65 godina života.
Na stranici umirovljenici.hzz.hr trenutačno imaju otvoren oglas za zapošljavanje liječnika pedijatra. Javnost je posljednjih godina doslovno mogla pratiti muke pločanskog Doma zdravlja s ovim kadrom, a dotadašnji pedijatar dr. Latif Uzunaj što je više mogao produžavao je radni vijek i na koncu krajem prošle godine otišao u mirovinu sa 68 godina života.
Slučaj iz Ploča
Pitamo ravnatelja dr. Matića, liječnika obiteljske medicine, tko onda obavlja poslove pedijatra u toj ustanovi, jer čitamo da se čeka povratak sa specijalizacije dr. Ane Čovo Dujmović.
- Ja. Ja radim i kao pedijatar i liječnik obiteljske medicine. Radim dvije ordinacije iz moralnih i etičkih razloga. Tko će inače raditi? Svi su pretrpani. Raspisali smo natječaj za pedijatra, nitko se ne javlja - prepričava dr. Matić, kojega smo zatekli u ordinaciji.
Do deset sati već je primio 34 pacijenta, među njima i nekoliko djece. Zanimljiv slučaj pokušaja zaposlenja pedijatra u toj ustanovi - a mediji su već pisali o tome - zbio se lani u studenom kada se na oglas javila jedna umirovljenica pedijatrica iz Karlovca. Osigurali su joj besplatan smještaj, ona je stigla u Ploče, međutim, drugi dan i prije nego se raspakirala, a ni u ordinaciju nije došla, ispričala se i rekla da se ipak vraća kući je to nije za nju.
- Ne zamjeram joj ništa. Pitanje je koliko će se ovakvih situacija ponoviti jer liječnika nema, veća sada nedostaje oko 300 liječnika obiteljske medicine, a gotovo polovina postojećih ima oko 65 godina. Tko će odgovarati za ono što nam slijedi? - pita se dr. Matić.
Pa i mi pitamo njega namjerava li se ponovno aktivirati na istome radnom mjestu nakon odlaska u mirovinu.
- Ne znam. Rekao bi James Bond “nikad ne reci nikad”. Vidjet ću pod kojim uvjetima. Mnogim umirovljenicima nije presudan samo novac, pitanje je i koliko možete izdržati na tom poslu. Za mene je to značajnija priča - kaže pločanski liječnik.
Dodali bismo, priča o radnoj snazi u “zlatnim godinama” imat će na krhkom hrvatskom tržištu rada još mnogo nastavaka.