StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetOAZA NA JUŽNOM JADRANU |

POSTAJEMO POPULARNO ‘LJETOVALIŠTE‘ MORSKIH ORGANIZAMA KAKVE RIJETKO VIĐAMO - Modrulji i delfini na kružnom putovanju dubrovačkim akvatorijem

Piše Gabrijela Bijelić
16. srpnja 2020. - 18:17
Psi modrulji, kitovi, vatreni crvi, bucnji...ovog ljeta množe se dojave građana o morskim organizmima koji nisu baš česta ali znaju biti zastrašujuća pojava uz obalu. Na sreću, susreti nisu kao iz 'Ralja', makar ovog ljeta očevidaca peraja ne fali u širem dubrovačkom akvatoriju. Potvrđuje to i znanstvenik dr.sc. Valter Kožul s Instituta za mora i priobalje Svečilišta u Dubrovniku.
- Istina je, bilo je posljednjih dana više dojava o morskim psima koji su se približili obali ali i dojava o morskim sisavcima.

 

image
Foto: Srdjan Vrancic/CROPIX
CROPIX


Sve više očevidaca


Napravljene su fotografije i snimci koji prikazuju peraje koje se polako kreću u vodama oko Lokruma ili uz lapadsku obalu. Ako uzmete u obzir manjak kruzera, popratno i plovila za panoramski obilazak oko grada i mirovanje morskih skutera koji buku rade u moru i vani, svakako je za očekivati komfornije ponašanje organizama koji inače naseljavaju otvorene vode – ističe Kožul i dodaje kako ne čudi što su ovoljetne fotografije i snimci češći jer su građani opremljeni mobitelima s kamerama, a i turističko zatišje uzrokovano koronom daje više motiva.

- O vrstama koje su fotografirane ili snimljene uglavnom se može samo nagađati, kako o veličini tako i o vrsti organizma. Oblik peraje može suziti i olakšati pretpostavke o vrsti, ali dok se ne zaroni ili ulovi jedinka ne može se sa sigurnošću tvrditi o kojoj je vrsti riječ. Možemo posumnjati da se radilo o modruljima koji su najbrojnija vrsta među velikim psima Jadrana. Modrulj naraste do četiri metra ali obično je velik oko tri metra i može biti opasan za čovjeka makar su mu osnovna hrana riba i glavonošci. Inače modrulj je vrsta toplih mora i ima ga u većem broju u Mediteranu a kod nas ipak više u južnom Jadranu – kaže naš sugovornik i dodaje kako u Jadranu živi tridesetak vrsta morskih pasa od kojih četiri do vrsta može biti opasno za čovjeka.


image
U moru kod Zatona snimljena zanimljiva peraja
čitatelj



Prugasti i dobri delfini


- Ipak, napadi su vrlo rijetki pa možemo reći da nas puno više opasnosti vreba na kopnu nego na moru. Stanje u našem moru se mijenja, temperatura raste a to dovodi i nove vrste različitih organizama ali i morskih pasa. Ipak ovdje nema dovoljno hrane za velike pse pa bi to trebao biti limitirajući činitelj njihove pojave – veli Valter Kožul. O bliskim susretima s morskim sisavcima kaže kako se i njih viđa tik uz obalu, također zbog reduciranih aktivnosti čovjeka.
- Oni svakako nisu razlog za zabrinutost i strah jer ne pokazuju agresivnost kao morski psi i osim manje štete koju čine ribarima, mogu razveseliti.

image
Dr. sc. Valter Kožul
Ahmet_Kalajdzic


- S kolegama sam svjedočio slučajnom susretu s više skupina delfina na otvorenom moru proteklog tjedna. Radilo se o prugastom i dobrom delfinu. U razmacima od par sati pojedine jedinke su nam prilazile, pratile ili plivale uz brod dok smo plovili prema otvorenom moru na redovno uzorkovanje u Institutu za more i priobalje u sklopu projekta kolegice dr.sc. Mirne Batistić. Doživljaj je jedinstven jer svjedočite njihovoj igri ispod pramca broda koji plovi, skokovima i razigranosti. Zapitate se je li nas pozdravljaju ili upozoravaju na svoj teritorij, je li plivanje ispod pramca igra ili natjecanje pojedinih jedinki u grupi – govori Kožul.
16. studeni 2024 13:26