Pravobraniteljica: Zabrinjavajući podaci o rodno uvjetovanom nasilju

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić upozorila je u ponedjeljak na zabrinjavajuće podatke o rodno uvjetovanom nasilju te na činjenicu da se mjere zaštite žrtava rijetko izriču, a one izrečene ne provode, posebno kod nasilja u obitelji.
"Prečesto se događa da počinitelj mjere uzastopno krši, što u konačnici može dovesti do smrtnog ishoda žrtve", istaknula je pravobraniteljica Ljubičić na okruglom stolu koji je, uoči Međunarodnog dana žena, u Saboru organizirao Klub zastupnika Socijaldemokrati.
Tema skupa bio je EU zaštitni nalog kao pravni instrument u borbi protiv nasilja nad ženama. U tom kontekstu pravobraniteljica je naglasila nužnost pooštravanja kazne prema počiniteljima u Hrvatskoj, unaprjeđenja prevencije i sustavne edukacije stručnih osoba.
Vedrana Nikolić Šimundža, pomoćnica ministra uprave za kazneno pravo, istaknula je da je prioritet Vlade smanjenje stope rodno uvjetovanog nasilja.
Pojasnila je da se europskim zaštitnim nalogom pokušava objediniti pravni prostor međusobnog priznavanja i suradnje među svim državama članicama, te ujednačiti pravna pravila. To znači da se, npr. u Hrvatskoj može pružiti ista ili slična zaštita kao u Belgiji ili Njemačkoj.
Važno je osvještavanje javnosti o postojanju EU zaštitnog naloga, i da ga mi kao država trebamo na zahtjev izdavati i to u vrlo hitnom roku, naglasila je Nikolić Šimundža.

U raspravu se putem videoveze uključila i Petra Bayr, austrijska parlamentarka i predsjednica europskog parlamentarnog foruma za seksualna i reproduktivna prava.
Ustvrdila je kako međunarodno pravo može biti snažno oruđe u borbi protiv nasilja nad ženama. "Iskustvo pokazuje da u zemljama koje su usvojile čak i neobvezujuće konvencije o zaštiti žena – stopa nasilja pada, jer postoji veća svijest javnosti i pritisak na vlade da djeluju."
Zlatni standard zaštite je Istanbulska konvencija, koja ne samo da daje jasnu i široku definiciju različitih oblika nasilja, već i obvezuje države potpisnice da kriminaliziraju određene prekršaje, istaknula je Bayr.
Na kraju je Katica Glamuzina, u ime Kluba Socijaldemokrati, zaključila kako je "davanje cvijeća ženama na 8. mart postala tek isprazna gesta".
"Ženama ne treba cvijeće. Ženama treba ravnopravnost", rekla je.
Trebaju im, dodala je, jednake šanse za napredovanje na poslu, jednake plaće za jednak posao, pravo na izbor, pravo da same donose odluke o svom tijelu, zaštita od rodno uvjetovanog nasilja, ravnopravna zastupljenost u političkim tijelima i poslovnim upravljačkim strukturama.
"To su stvari koje ženama trebaju, a ne jedan cvijet jednom godišnje", poručila je Glamuzina.