Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović dao rok Saboru do 1.listopada da donese novi Zakon o izbornim jedinicama. Evo koje je najizglednije rješenje

Ustavni sud pokrenuo je postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora te ga je ukinuo, s time da ukinuti zakon prestaje važiti 1. listopada 2023., objavljeno je nakon današnje sjednice, javlja N1.

“Granice se trebaju što više podudarati s upravno-teritorijalnim jedinicama”, rekao je Šeparović na pressici nakon sjednice i podsjetio kako je Ustavni sud i ranije utvrdio da je već 2010. postojala pravna mogućnost za ukidanje ovog zakona, da je smatrano da za to postoje pretpostavke. Razlog zašto to tada nije učinjeno je u samom predmetu uređenja zakona izbornih jedinica.

“Predmet uređenja tog zakona ograničen je isključivo na granice izbornik jedinica”, kaže Šeparović i dodaje kako on ne uređuje broj zastupnika koji se bira iz svake izborne jedinice i druge elemente.

Distrubucija mjesta mora se nadzirati barem svakih 10 godina izvan izbornog razdoblja, rekao je.

“Ustavni sud se nije opredijelio uputiti izvješće Saboru već je ukinuo sporni zakon. Dva su ključna razloga zbog kojeg smo tako postupili. Prvi je duljina proteka vremena tijekom koje Sabor nije ispunio svoju pozitivnu obvezu. Drugi razlog je dugogodišnji trend sve veće razlike u težini glasova, kaže Šeparović.

“U sva tri ciklusa su prisutne velike razlike u broju birača u svim izbornim jedinicama koje nisu u skladu sa zakonskim pragom od plus minus pet posto. Moguće je utvrtiti stabilan trend povećanja tih razlika kroz izborne cikluse. Ustavni sud je u prosincu 2022. zatražio uvid u trenutno stanje u registru birača, oni potvrđuju opisane trendove. Ukazuju na daljnje urušavanje biračkog prava glasa”, kaže navodeći da u npr. sedmoj izbornoj jedinici glas ima preko 30 posto manju težinu nego u četvrtoj.

Podsjetimo, na potrebu izmjene propisa po kojima se provode parlamentarni izbori Ustavni sud upozorio je još 2010. godine, jer su neke izborne jedinice već tada kršile zakonski uvjet da broj birača ne smije odstupati od prosjeka za više od pet posto. I tadašnji i svi kasniji sazivi Sabora ignorirali su to izvješće.

U međuvremenu su provedena i dva popisa stanovništva, a rezultati posljednjeg pokazali su da se ta odstupanja u međuvremenu povećala do razine koja bi u pitanje mogla dovesti ustavnost idućih izbora pa su na Ustavnom sudu prionuli na pripremu nove odluke, podsjeća N1.

U tu je svrhu sudac izvjestitelj Gordan Selanec ljetos proveo i savjetodavnu raspravu u kojoj su sudjelovali predstavnici Ministarstva uprave i pravosuđa, ustavni pravnici, politolozi i matematičari. Prijedlog odluke u proceduru je uputio prije nekoliko mjeseci pa se očekivalo da će se Ustavni sud o njoj očitovati do kraja prošle godine.

Nova izborna pravila vladajuća koalicija donosi najkasnije do rujna, a najizglednije je rješenje to da se u izbornim jedinicama bira različit broj zastupnika.